Izvorni znanstveni članak
DVIJE KRIPTE IZ CRKVE SVETOG MARTINA BISKUPA U VARAŽDINSKIM TOPLICAMA
SPOMENKA VLAHOVIĆ
orcid.org/0000-0001-5338-8633
; Zavičajni muzej Varaždinske Toplice
Sažetak
Tijekom izvođenja građevinskih radova 2013. godine pri uređenju unutrašnjosti
Crkve sv. Martina Biskupa u Varaždinskim Toplicama, a prilikom radova demontaže
starog kamenog opločenja došlo se do vrijednih arheoloških podataka u dijelu glavnog
svetišta i bočne kapele.Vezano uz naslov ovog rada donosimo nalaze o otkriću dviju
kripta u topličkoj Crkvi. Kako je do sada o ovoj temi malo pisano, a predstavlja i u
stručnoj literaturi rijetkost, podstiremo najnovije podatke koji će vjerojatno zanimati
prije svega struku, a pretpostavljamo i širi krug čitatelja.
Za vrijeme arheološkog nadzora utvrđeno je da je otvorena kripta građena od kamena
s lijepo oblikovanom boltom i zemljanim podom. Osjećala se visoka prisutnost
vlage u zraku što se odrazilo i na stanje zatečenih drvenih lijesova, grobnih priloga,
likovnih dekoracija i dr. Utvrđeno je, da su lijesovi u unutrašnjosti položeni u dvije skupine.
Jednu (na lijevoj strani) skupinu čine drveni lijesovi u kojoj su pokojnici ženskog
i muškog spola civili, što se moglo zaključiti po djelomično sačuvanim odjevnim predmetima,
najvjerojatnije pripadnici bogatijeg topličkog staleža. Po sačuvanosti kose i
frizure moglo se determinirati da li se radi o muškarcima ili ženama. Drugu skupinu
pokojnika čine pokojnici sahranjeni u drvenim lijesovima za koje je utvrđeno da su
pripadnici crkvenih redova što je dokazano na temelju sačuvane odjeće (mantije). Uz
tu skupinu lijesova nalazi se i pregrađeni dio kripte dovoljne veličine za ukop jednog
lijesa. Pretpostavljamo da je ovdje ukopan Isidor Hochreiter crkveni dostojanstvenik,
kanonik metropolije zagrebačke, rođen 10. prosinca 1784., a preminuo u “Jaziškim
Toplicama“ 28. kolovoza 1858. godine. Tu pretpostavku potkrepljujemo nadgrobnom
pločom koja se nalazi iznad kripte bočne kapele Žalosne Majke Božje. Iz teksta na ploči
doznajemo da su nadgrobni spomenik (reljefnu ploču) dali postaviti fratri Ambrozije
i Bartolomej, a u potpisu čitljivom na ploči pretpostavljamo da je istu izradio majstor
Hanke iz Graca.
Prema pisanim podacima (hrvatski jezik) koji su čitljivi na drvenim fragmentima
lijesova dviju ženskih osoba mogu se pročitati 1849. i 1858. godina, što dovodimo u
vezu s nadgrobnom pločom Isidora Hochreitera i njegovom godinom smrti.
Rad donosi analogiju s konzervatorsko-restauratorskim radovima provedenima u
Crkvi sv. Marka u Zagrebu i radovima u Katedrali sv. Terezije Avilske u Požegi. Tom
analizom uspjelo se doći do brojnih podudaranja u arheološkim nalazima spomenuta
tri sakralna objekta, a utvrđene su i razlike.
Ključne riječi
kripta; način gradnje; arhitektonski izgled; arheološki nalazi (lijesovi, grobni prilozi, tekstovi i likovna dekoracija)
Hrčak ID:
131822
URI
Datum izdavanja:
29.12.2014.
Posjeta: 2.845 *