Infektološki glasnik, Vol. 26 No. 4, 2006.
Pregledni rad
Četverovalentno cjepivo protiv humanih papilomavirusa (HPV)
M. Poljak
S. Židovec-Lepej
Sažetak
Humani papilomavirusi (HPV) su iznimno heterogena grupa DNA virusa koja ima vrlo važnu ulogu u etiologiji različitih benignih i malignih novotvorina pločastog epitela. Prevencija HPV infekcije postiže se primjenom rekombinantnog cjepiva koje sadrži virusima-slične čestice (viral-like particles, VLP) te u cijepljenih osoba potiče sintezu neutralizirajućih protutijela specifičnih za pojedine virusne genotipove. VLPsu prazne, neinfektivne virusne kapside koje ne sadrže DNA i koje su morfološki identične nativnim virusima što ih čini odličnim kandidatima za proizvodnju profilaktičkih cjepiva. Klinička ispitivanja faze I i II dokazala su dobru podnošljivost VLP-cjepiva protiv HPV-a, njihovu sposobnost indukcije visokog titra neutralizirajućih protutijela (50–100 puta veši titar u usporedbi s prirodnom infekcijom) kao i vrlo veliku učinkovitost u zaštiti od uspostave perzistentne HPV infekcije te posljedične pojave bolesti.
Kliničko ispitivanje faze III završeno je za samo jedno cjepivo protiv HPV-a tj. za četverovalentno cjepivo koje sadrži VLP genotipova HPV-6, HPV-11, HPV-16 i HPV-18 proizvođača tvrtke Merck Sharpe & Dohme (Gardasil®, Silgard®).
Do siječnja 2007. g. četverovalentno cjepivo protiv HPV-a odobreno je u 52 zemlje (po žurnom postupku) uključujući SAD, 25 članica Europske Unije, Meksiko, Australiju, Novi Zeland, Peru i Brazil. Cjepivo je trenutno u postupku registracije u još približno pedesetak država. Literaturni podatci pokazuju da su tijekom dosadašnje primjene cjepiva najčešće zabilježene vrlo blage nuspojave, uglavnom lokalne reakcije na mjestu cijepljenja.
Ključne riječi
HPV; humani papilomavirusi; cjepiva
Hrčak ID:
12655
URI
Datum izdavanja:
1.12.2006.
Posjeta: 2.758 *