Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Pusićeva teorijsko-metodološka polazišta u istraživanju javne uprave: kontinuitet i/ili diskontinuitet

Stjepan Ivanišević ; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 4.133 Kb

str. 489-539

preuzimanja: 2.484

citiraj


Sažetak

Analizira se evolucija teorijskih i metodoloških polazišta Eugena Pusića u istraživanjima javne uprave. Početna mu teorijsko-metodološka pozicija nije bila konzistentna: metodološki, prihvatio je Weberovo stanovište da osnovnu građu društvenih znanosti predstavlja društveno ponašanje ljudi (interakcija), a umjesto Weberove metode empatijskog razumijevanja društvenog ponašanja prihvatio je Popperov kriterij verifikacije teorijskih hipoteza na temelju rezultata empirijskih istraživanja. U tumačenju funkcioniranja upravnih organizacija i odvijanja upravljanja za polazište je uzeo
klasičnu teoriju organizacije obogaćenu kritikama Mertona, Simona, Argyrisa i drugih te razvio originalni koncept jedinstva suprotnosti diobe rada i istodobnog povezivanja u organizaciji. Kasnije je na osnovi rezultata vlastitih i tuđih empirijskih istraživanja i razvoja teorijskih shvaćanja u svijetu prihvatio teoriju sistema, ali uz dodatak razvojnog pristupa. Uspješno je povezao ta dva tada protuslovna teorijska pristupa u teoriji diferencijacije i integracije sistema. Na prijelazu u novi milenij Pusić napušta sistemski model i formulira novi, složeniji interakcijski teorijski model. Promjene Pusićevih teorijsko-metodoloških polazišta vizualno se mogu predočiti kao spirala u kojoj se kretanje od interakcije prema sistemu nastavlja vraćanjem na interakciju, ali na višem stupnju teorijske artikulacije.

Ključne riječi

Eugen Pusić; teorija sustava; teorija javne uprave; metodologija društvenih znanosti; upravna organizacija; javno upravljanje

Hrčak ID:

132539

URI

https://hrcak.srce.hr/132539

Datum izdavanja:

1.6.2012.

Posjeta: 3.083 *