Pregledni rad

INA-ino iskustvo istraživanja ugljikovodika u Republici Hrvatskoj

Lilit Cota ; INA INDUSTRIJA NAFTE d.d., V. Holjevca 10, 10020 Zagreb, Croatia
Niko Dalić ; INA INDUSTRIJA NAFTE d.d., V. Holjevca 10, 10020 Zagreb, Croatia
Želimir Šikonja ; INA INDUSTRIJA NAFTE d.d., V. Holjevca 10, 10020 Zagreb, Croatia

Sažetak

Djelatnošću istraživanja ugljikovodika u Republici Hrvatskoj INA d.d. se sustavno bavi od 1952. U protekle 62 godine otkriveno je 57 naftnih i plinskih polja na kopnu i 17 plinskih polja u podmorju, odnosno oko 1,4 milijardi boe (barel naftnih ekvivalenata) rezervi ugljikovodika od čega je ukupno proizvedeno 1,2 milijardi boe. Panonski bazen se može smatrati dobro istraženim područjem gdje preostale potencijale treba tražiti u nekonvencionalnim ležištima te u složenijim konvencionalnim ležištima manjeg opsega. Dinaridi su još uvijek nedovoljno istraženi a obzirom na mnoga otvorena stručna pitanja i zahtjevan teren, prostor se ocjenjuje visokorizičnim za daljnja ulaganja pa se na budućnost gleda u smislu podjele istražnih rizika sa potencijalnim partnerima. Na Sjevernom Jadranu postignuti su dobri rezultati u istraživanju plinskih ležišta. Proizvodnja plina iz tog područja datira iz 1999. i danas predstavlja značajan udio u ukupnoj plinskoj proizvodnji RH, otprilike na razini 50%. Istraživanje Srednjeg i Južnog Jadrana dalo je slabije rezultate u odnosu na sjeverni dio pa je 1. faza potrage za naftom okončana krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća. Novi istražni zamah na tim prostorima daje novo snimljena 2D i 3D seizmika koju je INA realizirala 2011./2012. godine. Ti podaci omogućili su kvalitetan pomak u odnosu na tradicionalna promišljanja o glavnim značajkama naftno-geološkog sustava pa INA spremno dočekuje 1. natječaj za istraživanje u Jadranu raspisan od strane Ministarstva gospodarstva RH travnja 2014. Budući je strategija kompanije u segmentu istraživanja od kraja devedesetih godina 20. stoljeća do kraja prve dekade 21. stoljeća bila usmjerena na istraživanje i proizvodnju iz Sjevernog Jadrana, Sirije te nekoliko afričkih zemalja, u navedenom periodu istraživanje preostalih domaćih područja bilo je skromnijih razmjera. Ovaj trend se mijenja 2009. kada INA pokreće novi istražni ciklus u RH intenziviranjem aktivnosti u Panonskom bazenu što je rezultiralo otkrićima nekoliko manjih naftnih i plinskih polja. Među njima se ističu Selec, Hrastilnica i \eletovci Zapad. Otvara se i vrlo aktualno pitanje istraživanja nekonvencionalnih ležišta nafte i plina uz primjenu sjevernoameričkih iskustava. Realizacijom pilot projekta istraživanja nekonvencionalnih ležišta krenulo se krajem 2013. sa nastavkom u 2014. i narednim godinama. Danas je jedna od osnovnih strateških smjernica kompanije organski rast ili rast kroz istraživanje. U tom smislu, konsolidacija istražnog portfelja u Republici Hrvatskoj ima značajnu ulogu. U novim okolnostima otvaranja tržišta ugljikovodika u RH te uz recentne promjene zakonodavstva u segmentu istraživanja i proizvodnje vidimo priliku da samostalno ili putem povezivanja sa drugim zainteresiranim naftnim kompanijama demonstriramo kontinuiranu posvećenost istraživanju ovih prostora te dobijemo mogućnost ostvarenja novih vizija uz primjenu modernih, čistih i sigurnih istražnih tehnologija.

Ključne riječi

istraživanje ugljikovodika; konvencionalna ležišta; nekonvencionalna ležišta, istražni rizik; konsolidacija istražnog portfelja

Hrčak ID:

132896

URI

https://hrcak.srce.hr/132896

Datum izdavanja:

10.6.2014.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.717 *