Stručni rad

Učestalost konzumacije alkohola među studentima Sveučilišta u Osijeku, te njezina moguća povezanost sa stradavanjem studenata u prometnim nesrećama

Vlatko Arambašić ; Zavod za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije
Maja Miškulin orcid.org/0000-0001-7330-3019 ; Sveučilište u Osijeku, Medicinski fakultet
Marina Matić ; Sveučilište u Osijeku, Filozofski fakultet

Sažetak

Cilj rada bio je utvrditi proširenost konzumacije alkohola među studentima Sveučilišta u Osijeku, razjasniti povezanost utvrđene konzumacije alkohola s demografskim osobinama ispitanika, te njihovim socioekonomskim i akademskim statusom, te istražiti postoji li povezanost između konzumacije alkohola i stradavanja studenata u prometnim nesrećama. U razdoblju od travnja do lipnja 2011. godine među studentima druge godine osječkog sveučilišta provedeno je presječno istraživanje putem anonimnog anketnog upitnika. Upitnikom su dobiveni opći demografski podaci o spitanicima, te podaci o njihovom akademskom i socioekonomskom statusu. Test identifikacije poremećaja vezanih uz uporabu alkohola (eng. Alcohol Use Disorders Identification Test – AUDIT), upotrijebljen je za procjenu količine konzumiranog
alkohola, pri čemu je vrijednost AUDIT-a od 8 i više upućivala na moguće probleme vezane uz konzumaciju alkohola. U istraživanje je bilo uključeno 307 ispitanika, 38,1% (117/307) studenata, te 61,9%
(190/307) studentica, prosječne dobi 20,6 ± 1,2 godina. Istraživanje je pokazalo kako je većina studenata,
93,2% njih (286/307) barem jedanput u životu kušala alkohol. Među njima bilo je 45,8% njih (131/286) koji su imali AUDIT vrijednost 8 ili više: 51,9% (68/131) od njih su bili muškog, a 48,1% (63/131) ženskoga spola. Među ispitanicima koji su prema vrijednostima AUDIT pripadali u skupinu onih kod kojih su mogući problemi vezani uz konzumaciju alkohola bilo je 74,8% njih (98/131) čiju je razinu pijenja alkohola moglo smanjiti jednostavno savjetovanje o štetnosti pretjerane konzumacije alkoholnih pića (AUDIT vrijednost 8-
15), 16,8% (22/131) ispitanika koji su zahtijevali savjetovanje, te kontinuirano praćenje njihova stanja (AUDIT vrijednost 16-19), te 8,4% (11/131) ispitanika čija je razina konzumacije alkohola zahtijevala daljnju dijagnostičku evaluaciju uslijed prisutne ovisnosti o alkoholu (AUDIT vrijednost 20 i više).
Istraživanje je pokazalo kako je postojala statistički značajna razlika u razinama konzumacije alkohola između muških i ženskih ispitanika (2-test; p = 0,000), te u razinama konzumacije između grupa studenata s obzirom na područje znanosti fakulteta na kojem studiraju (2-test; p = 0,010). Nadalje je utvrđeno kako među ispitanicima koji uopće ne piju alkohol nije bilo onih koji su stradali u prometnim nesrećama, dok je među ispitanicima koji konzumiraju alkohol bilo 3,5% njih (10/286) koji su doživjeli prometnu nesreću, pri
čemu je utvrđeno kako čak i pijenje alkohola u razinama kod kojih se ne očekuju problemi vezani uz konzumaciju alkohola (AUDIT vrijednost 1-7), u značajnoj mjeri pogoduje stradavanju studenata u
prometnim nesrećama. Zaključeno je kako je konzumacija alkoholnih pića među studentima sa svim svojim
negativnim posljedicama značajan javnozdravstveni problem na čijoj prevenciji je nužno i dalje sustavno raditi uz veću međusobnu suradnju javnog zdravstva, obrazovnog sustava i policije.

Ključne riječi

studenti; alkohol; AUDIT; prometne nesreće; Hrvatska

Hrčak ID:

133211

URI

https://hrcak.srce.hr/133211

Datum izdavanja:

14.1.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.448 *