Stručni rad
Neširenje nuklearnog oružja i suvremeno međunarodno pravo
Rafael Jauk
Sažetak
Znanstvena dostignuća na području nuklearne fizike dala su čovjeku golemu moć,
no ujedno mu i nametnula odgovornost da se ta dostignuća ne zloupotrijebe za nuklearno
(samo)uništenje. Kako bi se spriječilo ostvarenje navedenog scenarija, 1968. godine,
usvojen je Ugovor o neširenju nuklearnog oružja (NPT). Premda naziv ugovora upućuje
na zaključak kako je njime regulirano samo pitanje neširenja nuklearnog oružja, NPT-om
su regulirane kako miroljubiva, tako i vojna primjena nuklearne energije. Njegovim potpisivanjem,
nenuklearne države unilateralno su se odrekle proizvodnje najmoćnijeg oružja
poznatog čovjeku, premda je proizvodni proces bio unutar njihovih tehničkih i financijskih
mogućnosti. Ujedno su se obvezale zajamčiti miroljubivi karakter svojih nuklearnih aktivnosti,
te ih podvrgnuti međunarodnoj kontroli. Nuklearne države su se, pak, obvezale omogućiti
svim nenuklearnim državama korištenje nuklearne energije za miroljubive namjene te
eliminirati nuklearno oružje iz nacionalnih arsenala. S obzirom na dvojnu narav nuklearne
tehnologije, opreme i materijala, pojedini ciljevi koji se Ugovorom žele ostvariti konfliktnog
su karaktera, te njihovo simultano ostvarenje zahtijeva kontinuirano balansiranje. Nuklearne
države zauzele su, međutim, stajalište o neproliferaciji kao najvažnijem cilju, dok su
razoružanje i miroljubiva upotreba nuklearne energije shvaćeni kao sekundarni ciljevi i
neopravdano marginalizirani. Nenuklearne države su, s druge strane, kontinuirano isticale
esencijalnu važnost usvajanja balansiranog i neselektivnog pristupa ostvarenju svih triju
ciljeva. Dosadašnji neuspjeh u postizanju potrebnog balansa, potenciran izmijenjenom
političkom i sigunosnom klimom krajem 90-ih godina, doveo je do sporova oko značenja i
domašaja svih važnijih odredbi NPT-a i teške krize cjelokupnog režima. U radu se uvodno
prikazuju rani neproliferacijski napori kao i političko-sigurnosni kontekst unutar kojeg su se
oni odvijali. U središnjem dijelu rada prikazane su osnovne odredbe NPT-a, pri čemu je
posebni naglasak stavljen na najspornije odredbe Ugovora. S obzirom da Međunarodna
agencija za atomsku energiju (IAEA) ima veoma važnu ulogu u sklopu globalnih neproliferacijskih
napora, u radu su također prikazane osnovne odrednice IAEA-inog sustava mjera
zaštite. Zaključno se iznose razmatranja o koracima koje je potrebno poduzeti u budućnosti
s ciljem revitalizacije cjelokuponog režima neširenja nuklearnog oružja.
Ključne riječi
neširenje nuklearnog oružja; miroljubivo korištenje nuklearne energije; razoružanje; Ugovor o neširenju nuklearnog oružja; Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA)
Hrčak ID:
133715
URI
Datum izdavanja:
1.2.2015.
Posjeta: 3.090 *