Izvorni znanstveni članak

PROIZVODNJA SOCIVICA U ŽUPANIJI VARAŽDIN NA SMJENI 19. U2 0. STOLJEĆE

Miroslav Žugaj
Milorad Bojanić
Krsto Kero
Milivoj Ređep

Sažetak

Nastavljajući svoj rad na proučavanju problematike gospodarskih a ponajviše poljoprivrednih značajki varaždinske županije na razmeđi 19. i 20. stoljeća autori se na ovom mjestu bave sočivicama. Proučavano vremensko razdoblje obuhvaća 26 godina, tj. razdoblje od 1885-1910. godine. Valja naglasiti da su se u sastavu Varaždin­
ske županije nalazili upravni kotarevi: Ivanec, Klanjec, Krapina, Ludbreg, Novi Marof. Pregrada, Varaždin i Zlatar, dok je grad Varaždin imao poseban status. Sočivice pripadaju porodici lepirnjača - Papilinonacae (Leguminosae) unutar različitih rodova. Ovim ratarskim kulturama pripadaju: grah (Phaseolus vulgaris), grašak (Pisum
sativum), leća (Ervum lens), bob (Vicia faba), kao i soja (Glicine hispida), zeleni orašac (Arachis hypogea), slanutak (Cicer arietinum) i lupina (Lupinus sp.). Površine pod sočivicama zauzimale su u razmatranom razdoblju do 10% ukupnih površina pod oranicama i vrtovima. Sijalo se i sadilo grah, bob, grašak i leću. Prosječni priro­
di sočivica u Županiji bih su pretežno viši od prosječnog priroda u Kraljevini. Kao primjer navodimo da je prosječni prirod graha po stanovniku u razdoblju 1906-1910. godine bio 54,5 kg. To ukazuje na činjenicu da su sočivice a ponajviše grah imale značajnu ulogu u prehrani stanovnika Varaždinske županije. Izraženo u vrijednosti proizvodnja sočivica u Varaždinskoj županiji istraživanog razdoblja iznosila je 6,63% ukupne vrijednosti ratarske proizvodnje, dok je taj postotak za Hrvat­sku i Slavoniju bio 3,89%.

Ključne riječi

Hrčak ID:

134345

URI

https://hrcak.srce.hr/134345

Datum izdavanja:

5.12.1994.

Podaci na drugim jezicima: njemački

Posjeta: 1.382 *