Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

KLAONIČKA KVALITETA CRNE SLAVONSKE SVINJE - UGROŽENE PASMINE I NJENIH KRIŽANACA SA ŠVEDSKIM LANDRASOM PRI DRŽANJU NA OTVORENOM

Đuro Senčić
Željko Bukvić
Zvonko Antunović
Marcela Šperanda


Puni tekst: engleski pdf 201 Kb

str. 43-48

preuzimanja: 908

citiraj


Sažetak

Crna slavonska svinja je autohtona hrvatska pasmina nastala krajem 19. stoljeća planskim križanjem pasmina: mangulica, berkšir i polandkina. Spada u skupinu ugroženih pasmina. Zbog izražene otpornosti, pigmentirane kože i sposobnosti konzumacije veće količine voluminozne hrane (paše), vrlo je pogodna za držanje na otvorenom, posebice za ekološku proizvodnju, pri tradicionalnoj tehnologiji niskih ulaganja. Istraživanje je provedeno na 10 crnih slavonskih svinja i 10 križanaca između krmača crne slavonske svinje (CS) i nerastova švedskog landrasa (ŠL). Svinje su tovljene do oko 135 kg tjelesne mase. Križanci su pri klanju bili u dobi 12 mjeseci, a crne slavonske svinje u dobi od 18 mjeseci. Svinje su držane na otvoreno, na prirodnom nizinskom pašnjaku. Površina pašnjaka po životinji bila je 0,05 ha. Primjenjena je tradicionalna tehnologija niskih ulaganja. Osim paše, svinje su konzumirale pronađenu hranu na strništima nakon žetve žitarica (pšenica, ječam, kukuruz) i samo su minimalno prihranjivane kukuruzom (0,15 kg/grlo/dan). Disekcija ohlađenih (+4 0C) desnih svinjskih polovica obavljena je prema modificiranoj metodi Wenigera i sur. (1963). Kvaliteta mesa istraživana je na uzorku dugog leđnog mišića (Muscullus longissimus dorsi -MLD), uzetom u visini između 13. i 14. rebra. Pri otvorenom sustavu držanja i tehnologiji niskih ulaganja, križanci između crne slavonske svinje i švedskog landrasa, u odnosu na crne slavonske svinje, imali su statistički vrlo značajno (P<0,01) trupove veće mesnatosti (44,59% : 41,00%), veći udjel butova (27,78% : 24,16%), i veći udjel manje vrijednih dijelova (7,52% : 6,53%), a manji udjel vrata (8,55% : 10,31%). S obzirom na vrijednosti pH1 i pH2, sposobnost vezanja vode i boju mesa, nisu utvrđene statistički značajne razlike (P>0,05) između analiziranih genotipova svinja. Meso križanaca, u odnosu na meso crne slavonske svinje, imalo je statistički vrlo značajno (P<0,01) veći udjel vode (71,99% : 71,65%), a manji udjel masti (5,30% : 5,90%).

Ključne riječi

crna slavonska svinja, otvoreno držanje, kvaliteta polovica, kvaliteta mesa

Hrčak ID:

13026

URI

https://hrcak.srce.hr/13026

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.957 *