Izvorni znanstveni članak
Jedan kaštel i jedna međa. Kaštel Guščerovec i međašenje između Vrbovca i Gradeca
Ranko Pavleš
; Koprivnica, Hrvatska
Sažetak
U članku se obrađuju dvije različite teme vezane uz križevački kraj u srednjem vijeku. U prvom dijelu je analizirana diobena isprava iz 1476. godine s opisom podjele imanja nakon smrti bana Damjana od Litve. Dio podijeljenih dobara odnosi se na posjed Guščerovec s podrobnim opisom kaštela, što je vrlo rijetko u srednjovjekovnim dokumentima sjeverozapadne Hrvatske te sa selima pripadajućim guščerovečkom kaštelu (Guščerovec, Bočkovec, Orehovec), sjevernije pod Kalnikom (Presečno), južno od Guščerovca (Beketinec) te na području današnjeg Svetog Ivana Žabna (Kopina, Žabnica).
Druga obrađena tema je sitno plemstvo i imenska formula koju je ono koristilo krajem srednjeg vijeka. Kao primjer uzeta je isprava o razgraničenju između rakovečkog vlastelinstva i dubravske provincije zagrebačkog biskupa iz 1514. godine, čemu su prisustvovali brojni plemići s područja između Križevaca i Vrbovca, ali i nekoliko njih iz udaljenijih krajeva. U dokumentu je nabrojeno šezdeset i osam plemića od kojih čak četrdeset i osam ima prezime. Zanimljivo je da čak dvadeset i jedno prezime završava na –ić. Može se zaključiti da krajem srednjeg vijeka u službenoj upotrebi prevladava imenska formula „ime + prezime + pridjevak po posjedu,“ za razliku od ranijih razdoblja kada je formula glasila „ime + ime oca + pridjevak po posjedu.“ Načinjena je usporedba s načinom pisanja imenske formule u drugim dokumentima. Ovo poglavlje je pokušaj poticanja stručnjaka na otvaranje teme i dublje istraživanje imenske formule u srednjovjekovnoj Slavoniji.
Ključne riječi
kaštel Guščerovec; plemstvo; imenska formula; srednji vijek; križevačko područje
Hrčak ID:
135389
URI
Datum izdavanja:
29.12.2014.
Posjeta: 1.977 *