Izvorni znanstveni članak
Bartol Krbavac i njegov krug
Petar Runje
Sažetak
Ovim je radom ponovno osvijetljen lik pisca i iluminatora Bartola Krbavca, odnosno vrijeme njegova djelovanja. Unatoč tomu što je bio Zadranin, Bartol je po djedu Budislavu bio Krbavac, što se i ističe u Bartolovim glagoljskim rukopisima. Utvrđeno je da su Bartolovi roditelji bili Ivan i Florela te da ga je otac 1399. godine poslao u Veneciju da postane zlatar. Bartolovi glagoljski misali majstorski su iluminirani i zlatnim prahom.
Bartol Ivanov, etnonimom Krbavac, bio je dobrostojeći i ugledni stanovnik Zadra. Bio je majstor pisarskoga, prepisivačkoga i iluminatorskoga obrta. Kao pouzdan čovjek često je bio svjedok u oporukama.
Na temelju arhivskoga istraživanja zadarskoga notarijata autor je uspio pronaći mnoge osobe koje su životom ili djelom – posredno ili neposredno – bili vezani za Bartola, a to su: Bartolov otac Ivan, sestra Margareta te istoimena supruga Margareta podrijetlom iz Ancone, zatim krševanski redovnik i opat koprivskoga samostana Vitko, dugogodišnji kapelan jednoga od zadarskih leprozorija i svećenik glagoljaš Nikola Žubrić, glagoljski pisac Martin Radoević te konačno franjevac trećoredac glagoljaš fra Petar Bogdanić, kapelan u leprozoriju i svećenik glagoljaš Karin.
Slijedom njihovih životnih priča posredno povezanih Berlinskim misalom sama od sebe nametnula se povijesna priča o eremitoriju i crkvi svetoga Križa iz zadarskoga predgrađa koji je tijekom 14. st. postao osloncem nastanka redovničke zajednice franjevaca trećoredaca. Upravo su franjevci trećoredci toga eremitorija nabavili za svoje potrebe Berlinski misal. Utvrđen je podatak o tome tko je i kako kupio navedeni misal.
Ključne riječi
kasnosrednjovjekovni Zadar; Bartol Ivanov (Bartol Krbavac); glagoljski pisac; glagoljski iluminator; Berlinski misal; zadarski leprozoriji u kasnom srednjovjekovlju; franjevci trećoredci glagoljaši
Hrčak ID:
136051
URI
Datum izdavanja:
17.12.2014.
Posjeta: 2.516 *