Ostalo

Kuna izvozni proizvod

Branimir Lokin
Drago Jakovčević ; Ekonomski fakultet u Zagrebu

Sažetak

Ova kraća studija, nakon koje će nadamo se biti ostvarene predmetno šire elaboracije, motivirana je
problematikom inozemnog duga u Republici Hrvatskoj, te proračunskog deficita kao njegovog uzročnoposljedičnog
blizanca.
Međutim, budući da korištenje kapitala, poglavito inozemnog, implicira razvojne i prijepore sustavnog
sadržaja, u kontekstu su studije i ta pitanja u potrebnoj mjeri raščlanjena. Inozemni dug u posljednjih
nekoliko godina nezadrživo raste, također, moguće je reći, mjerama monetarne politike nemoguće ga je
obuzdati, dok interventni mehanizam države gubi snagu pod udarom liberalističkog diktata.
Dug, o kojemu je riječ, dolazi u raskoraku s gospodarskim i socijalnim razvojem, budući da njegova
relativna vrijednost doseže oko 83% Bruto domaćeg proizvoda (udio iznad 70% predstavlja stanje visoke
zaduženosti), dok njegova godišnja kamatna marža prelazi trećinu godišnjeg prirasta Bruto domaćeg
proizvoda na razini relativno visoke stope rasta od 4-4,5% godišnje. Operativna praksa, koja već prerasta i
u teorijsku tezu o tome, kako je dug moguće rješavati elegantno refinanciranjem (dug na dug) budući da
smo stvorili mehanizam i ostvarili ionako visoke novčane pričuvne potencijale, deplasirana je, i držimo
gospodarski, politički i socijalno potpuno neprihvatljiva, jer njene posljedice znače rasprodaju resursa,
pretvaranje građana Republike Hrvatske u najamnu, nisko-obrazovanu radnu snagu, te nastavak egzodusa i
produbljivanje demografske regresije.
Naš prijedlog pretvaranja kune u izvozni proizvod potpuno je koncepcijski suprotan dosadašnjoj praksi i
prešutnim službenim stajalištima. Njegova je namjera trojaka:
1. smanjiti razinu dužničkog opterećenja u Bruto domaćem proizvodu;
2. reducirati kamatnu maržu (opterećenje) u prirastu Bruto domaćeg proizvoda i
3. povećati udio inozemnih ulagača na domaćem tržištu, a samim time i njihovu odgovornost za domaći
rast i razvoj.
Riječju, naš prijedlog ne pledira u pravdu budućih, očekivanih pogodnosti, već se njime traži ad hoc
rješenje u postojećim, zadanim okvirima, stvorenih međunarodnih i nacionalnih konstelacija.
Provedba projekta kune izvoznog proizvoda, nalaže aktivan odnos ekonomske politike na strategijskom,
sustavnom i operativnom planu, što već postojeće zakonsko okružje u potpunosti omogućuje.

Ključne riječi

emisija međunarodnih obveznica; deficit; diversifikacija portfelja; inozemni dug; mjenica

Hrčak ID:

136966

URI

https://hrcak.srce.hr/136966

Datum izdavanja:

13.10.2010.

Posjeta: 852 *