Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Učilište moralnog bogoslovlja u drugoj polovici XVIII. stoljeća u Sinju

Juraj Brkan ; Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilište u Splitu


Puni tekst: hrvatski pdf 281 Kb

str. 5-28

preuzimanja: 485

citiraj


Sažetak

Autor je u ovome radu obradio učilište moralnog bogoslovlja
(praktično bogoslovlje) u Franjevačkom samostanu u Sinju koje
je djelovalo u drugoj polovici XVIII. stoljeća. Naglasio je da je to
učilište bilo različito od ondašnjih lekcija za rješavanje slučajeva
savjesti koja se moralo održavati po pojedinim samostanima
Provincije Presvetoga Otkupitelja u XVII. i XVIII. stoljeću. Svrha
je osnivanja učilišta moralnog bogoslovlja u Sinju 1758. god.
bila: poboljšanje znanja praktičnog bogoslovlja za, prema sudu
provincijskog definitorija, loše pripremljene mlade svećenike
i manje sposobne đake (u ono vrijeme bili su ih, kako kažu
dokumenti, “puni samostani”). Na učilište u Sinju student se
mogao upisati nakon završenog trogodišnjeg filozofskog studija.
Samo školovanje na učilištu moralnog bogoslovlja u Sinju trajalo je
tri školske godine. Nakon završenog studija u Sinju, te franjevcesvećenike, moglo se, uz odobrenje gvardijana, samostanskoga
diskretorija (Samostansko upravno vijeće) i provincijala,
predlagati biskupu za župnika, kapelana i ispovjednika, danas
bismo rekli na jurisdikcijski ispit, kako je onda bilo propisano.
Na učilištu je prevladavala kazuistička moralka, kanonsko pravo
i pastoralno bogoslovlje. Metoda predavanja bila je sljedeća:
lektor moralnog bogoslovlja držao je studentima dvije lekcije iz
moralnog bogoslovlja na dan u “dijalogu s kratkim tumačenjem”.
Nakon diskusije, gdje je prevladavao sustav, upiti i odgovori u
dijalogu s kratkim tumačenjem, lektor je zajedno sa studentima
rješavao određeni slučaj savjesti (moralni slučaj) na temelju Sv. pisma, Tradicije, učiteljstva, kanonskoga prava i prokušanih
učitelja bogoslovlja. Nakon uspješnog šestogodišnjeg (uvjet je
bio predavati šest godina) predavanja, lektor bi bio proglašen
šestogodišnjim lektorom bogoslovlja i kao takav dobivao bi prava
i imao povlastice kao i oni lektori koji su predavali spekulativno
bogoslovlje na provincijskim učilištima spekulativnog bogoslovlja
u Makarskoj ili Zaostrogu. Takav bi lektor bio u pravima i
povlasticama izjednačen s aktualnim provincijskim definitorima
(članovi upravnog vijeća) što je u ono doba bilo vrlo naglašeno.

Ključne riječi

Sinj; učilište moralnog bogoslovlja; lektor; student; metoda

Hrčak ID:

137231

URI

https://hrcak.srce.hr/137231

Datum izdavanja:

30.3.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.173 *