Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.32728/tab.12.2014.06

Kontinuitet i diskontinuitet naseljenosti Istre na razmeđu prapovijest i antike

Davor Bulić ; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli


Puni tekst: hrvatski pdf 282 Kb

str. 65-78

preuzimanja: 965

citiraj


Sažetak

Naseljavanje Italika na Istarski poluotok krajem republikanskog i početkom carskog razdoblja uvjetovalo je u znatnoj mjeri i promjene mjesta naseljavanja, kao i vrste naselja. Ove je promjene moguće sagledati u procesu napuštanja gradinskih naselja i naseljavanja lokacija u nizinskim predjelima u okviru rimskih ruralnih stambeno-gospodarskih kompleksa (villa rustica). Iako je napuštanje predrimskih naselja na području kolonijskih agera očit i prevladavajući oblik promjene mjesta naseljavanja, prikupljeni topografski podaci ukazuju da nije moguće jednoznačno objasniti promjene naseljenosti kroz koncept diskontinuiteta naseljenosti na prijelazu željeznog u rimsko doba Istre. Kontinuitet naseljenosti pojedinih histarskih gradina u rimsko carsko doba potvrđen je nalazima rimske ruralne arhitekture, dok nalazi ograničeni na rimskodobnu keramiku, često kronološki neodređenu, pružaju indicije o naseljenosti u rimsko doba no mogu biti i rezultat ekonomskih veza ili ostaci rimskih vojnih uporišta iz razdoblja koje prethodi intenzivnoj romanizaciji poluotoka. U radu se analiziraju i sintetiziraju raspoloživi topografski podaci na području od Savudrije i rijeke Dragonje na sjeveru do rijeke Raše i Učke na istoku, o prapovijesnim gradinskim naseljima s kojih potječu materijalni ostaci iz rimskog doba. Nastoje se protumačiti temeljne političke i socijalno-ekonomske odrednice ove pojave koja dosad nije pronašla zapaženo mjesto u stručnoj literaturi.

Ključne riječi

prapovijest; antika; gradine; rimska ruralna arhitektura; naseljenost; kontinuitet

Hrčak ID:

137503

URI

https://hrcak.srce.hr/137503

Datum izdavanja:

1.10.2014.

Posjeta: 1.832 *