Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Katastarski prihodi i izravni porezi na poluotoku Pelješcu u drugoj polovici 19. stoljeća

Irena Ipšić orcid id orcid.org/0000-0002-4692-0027 ; Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, Hrvatska
Jasenka Maslek orcid id orcid.org/0000-0001-5260-9721 ; Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 361 Kb

str. 379-405

preuzimanja: 958

citiraj


Sažetak

U drugoj polovici 19. stoljeća austrijska uprava u Dalmaciji je provela reformu poreznog sustava temeljenog na katastarskoj izmjeri zemlje. Zemljarina je označavala porez na prihod od poljoprivrednog iskorištavanja tla, a oporezivi dio prihoda - takozvani čisti katastarski prihod - procjenjivao se po načinu obrade i razredu boniteta pojedinih zemljišnih čestica, odnosno, od bruto prihoda oduzimali su se svi troškovi obrade kako bi se dobio neto prihod na temelju kojega se obračunavao porez. Osim katastarskih bruto i neto prihoda i iznosa zemljišnog poreza, u radu se donose i ostali podaci o izravnim porezima (kućarina, obrtarina i dohodarina) za sve katastarske općine na poluotoku Pelješcu. To su podaci na temelju kojih je moguće procijeniti stupanj razvoja pojedinih naselja na poluotoku i sagledati udio i značenje poljoprivredne proizvodnje, ali i ostalih djelatnosti na Pelješcu. Na primjer, u općini Kuna ostvarivao se najveći prihod od zemlje i plaćao naviši iznos zemljišnog poreza. S druge strane, u općini Orebić plaćao se višestruko manji zemljišni porez, ali su zato iznosi dohodarine i obrtarine bili znatno viši nego u drugim političkim općinama na Pelješcu.

Ključne riječi

poluotok Pelješac, austrijski katastar, 19. stoljeće, bruto i neto prihodi, porezi, prirezi

Hrčak ID:

137828

URI

https://hrcak.srce.hr/137828

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.886 *