Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Rad Referentnog centra za bjesnoću te antirabične ambulante Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" u razdoblju od 2008. do 2013. godine

Radovan Vodopija orcid id orcid.org/0000-0002-5645-8286 ; Nastavni zavod za javno zdravstvo
Vanja Tešić ; Nastavni zavod za javno zdravstvo
Mirjana Lana Kosanović Ličina ; Nastavni zavod za javno zdravstvo
Tomislav Bedeković ; Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska
Ivica Sušec ; Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 261 Kb

str. 121-132

preuzimanja: 466

citiraj


Sažetak

Bjesnoća je apsolutno smrtonosna bolest, bez obzira na nekoliko najnovijih slučajeva preživljavanja koja su opisana u literaturi. Zbog visoke smrtnosti od 55 000 slučajeva godišnje, virus bjesnoće nalazi se na osmom mjestu najsmrtonosnijih virusa u svijetu. Zbog te činjenice, bjesnoća je i dalje veliki javnozdravstveni problem pogotovo u slabije razvijenim zemljama Afrike i Azije. Bez dobro organizirane pomoći lokalnih zajednica, financijske potpore državnih ili drugih institucija ili organizacija te suradnje humane i veterinarske medicine, ova velika brojka smrtnih slučajeva, neće se početi smanjivati. Zadnji slučaj humane bjesnoće u Republici Hrvatskoj, dogodio se prije 50 godina, davne 1964. godine. Od tada su zabilježena dva importirana slučaja humane bjesnoće u Republici Hrvatskoj iz Bosne i Hercegovine, prvi 1989., te drugi 1995. godine. Referentni centar za bjesnoću obavlja niz aktivnosti na području humane antirabične zaštite te u tom segmentu surađuje s brojnim veterinarskim organizacijama, ustanovama i institucijama te koordinira rad županijskih zavoda za javno zdravstvo diljem Republike Hrvatske, a njegovi djelatnici sudjeluju u brojnim stručnim, nastavnim i edukacijskim aktivnostima. U razdoblju od 2008. do 2013. godine, u Republici Hrvatskoj pregledano je zbog sumnje na izloženost bjesnoći 32 697 osoba, od čega je njih 9 368 odnosno 28,6% primilo postekspozicijsku antirabičnu profilaksu (PEP) zbog ugriza, ogrebotine, kontakta sa slinom preko oštećene kože ili sluznica ili kontakta s domaćom ili divljom, bijesnom ili na bjesnoću sumnjivom životinjom ili kontaminiranim materijalom. Od navedenog broja u 8 668 osoba primijenjena je PEP samo s cjepivom protiv bjesnoće, dok je u 700 osoba primijenjena PEP u kombinaciji antirabičnog cjepiva i humanog antirabičnog imunoglobulina. U sklopu Referentnog centra za bjesnoću pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" nalazi se antirabična ambulanta, koja osim suradnje s veterinarskim organizacijama, obavlja preglede ugriženih osoba, upisuje ih u registar, izdaje medicinsku dokumentaciju te prema indikaciji obavlja PEP. U razdoblju od 2008. do 2013. godine pregledano je i obra|eno ukupno 3 690 pacijenata (2 094 muških i 1 596 ženskih), od čega je u 961 osoba (555 muških i 406 ženskih) postavljena indikacija za PEP. Ovi podaci odnose se na područje grada Zagreba. Ovdje nisu uključeni pacijenti s područja Zagrebačke županije koji su se od strane županijskih epidemiologa ciljano upućivali u našu ustanovu, radi pregleda te postavljanja indikacije za PEP.

Ključne riječi

Bjesnoća, Referentni centar za bjesnoću, antirabična ambulanta

Hrčak ID:

137999

URI

https://hrcak.srce.hr/137999

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.456 *