Izvorni znanstveni članak

PRILOG TRADICIJSKOG ISKUSTVA PARADIGMI ODRŽIVOG RAZVOJA

Ivan Cifrić ; Filozofski fakultet, Zagreb

Sažetak

U radu se polazi od teze da je tradicionalno seljačko društvo u svakodnevici sadržavalo neke vrijednosti koje moderno društvo ponovno otkriva kao važne za suvremeni socijalnoekološki diskurs.
Na tri izabrana područja života tradicionalnog i moderniziranog hrvatskog sela autor navodi primjere socijalnoekološke prakse. Ona se odnosi na materijalnu, socijalnu i duhovnu dimenziju društva i njihovu isprepletenost u praksi pojedinca i kolektiva. To su aktivnosti tijekom godišnjeg ciklusa života putem kojih se odražava odnos čovjeka prema proizvodnji (razmjena materijala, tropoljni sustav, monokultura i specijalizacija, čišćenje od korova, reprodukcija i selekcija, zaoravanje strništa, solidarnost sa životnom zajednicom), okolišu (fukcionalnost i estetika krajolika, okolišna infrastruktura, održavanje prometnica, briga o šumama, vrt i divljina, odgovorna budnost) i naselju (kućni okoliš, tri groblja, nametnici i štetočine, lokalna samopomoć i solidarnost).
Problematici se pristupa induktivno s namjerom pokazati neke strukturne elemente seljačkog društva i tradicijske kulture. Time se ukazuje na potrebu istraživanja sadržaja i strukture identiteta ruralne (tradicijske) kulture. Navedeni primjeri i situacije ne diferenciraju strogo tradicionalno i modernizirano selo. Tradicionalno selo je nestalo a modernizirano selo je zadržalo neke njegove predloške socijalnoekološke prakse.

Ključne riječi

okoliš; ruralni identitet; socijalnoekološka praksa; seljačko društvo; tradicija

Hrčak ID:

139496

URI

https://hrcak.srce.hr/139496

Datum izdavanja:

15.9.2002.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački

Posjeta: 1.969 *