Ekonomski pregled, Vol. 58 No. 5-6, 2007.
Recenzija, Prikaz slučaja
KAKO PROMIJENITI MODEL GLOBALIZACIJE DA ONA SLUŽI DOBROBITI ČOVJEČANSTVA I NAPRETKU LJUDSKE CIVILIZACIJE - ANALIZA JOSEPHA STIGLITZA
Milan Mesarić
Sažetak
Svrha je ovoga rada prikazati poglede, zaključke i prijedloge Josepha Stiglitza izložene u njegovoj najnovijoj knjizi «Making Globalization Work», i raspraviti o nekim ključnim problemima neoliberalne globalizacije. Polazna osnova kritičnog razmatranja aktualnoga modela globalizacije tri su premise J. Stiglitza: a) nedostaci tržišnog mehanizma, kolikogod on bio prijeko potreban motivator i regulator ekonomskih procesa, posebno u odnosu na socijalne i ekološke aspekte razvitka; b) prilagođenost postojećeg sustava međunarodne trgovine i financija interesima ekonomski razvijenih i bogatih zemalja kao i međunarodnoga kapitala; c) neminovnost globalizacije tijekova roba, kapitala, usluga, ljudi i ideja. Postojeći model globalizacije nije uspio riješiti neke vitalne probleme suvremene civilizacije, kao što su: a) problem produbljivanja jaza između bogatih i siromašnih zemalja i društvenih slojeva; b) problem ekstremnog siromaštva jedne milijarde stanovnika našega planeta; c) pokrenuti razvijanje najmanje razvijenih zemalja (posebno 43 afričke zemlje južno od Sahare); d) zaustaviti proces uništavanja prirode s mogućim katastrofalnim posljedicama. Ne samo da neoliberalna globalizacija nije riješila navedene probleme, nego ih je i produbila. Stoga prijedlozi J. Stiglitza za promjene, odnosno reforme postojećega modela globalizacije zaslužuju punu pozornost. Cilj je tih prijedloga da proces globalizacije služi dobrobiti svih zemalja i svih društvenih slojeva. Mjere za promjenu ciljeva i pravila globalizacije morale bi uključiti: olakšavanje izvoza iz nerazvijenih zemalja; rješavanje problema dugova najsiromašnijih zemalja; omogućiti nerazvijenim zemljama da najveće koristi od eksplotacije njihovih prirodnih bogatstava imaju one, a ne strane korporacije; usvojitii međunarodni kodeks o ponašanju transnacionalnih korporacija, posebno u vezi sa zaštitom prirodnog okoliša i osiguranja elementarnih radnih prava; reformirati i demokratizirati međunarodne ekonomske institucije; u ciljeve i pravila globalizacije ugraditi, pored načela ekonomske efi kasnosti, i načela socijalne pravde, solidarnosti i potrebu očuvanja prirode.
Ključne riječi
neoliberalna globalizacija; međunarodna trgovina; ekonomska nerazvijenost; smanjenje siromaštva; inozemni dugovi; socijalna pravda; zaštita prirode; demokratičnost; globalno zakonodavstvo
Hrčak ID:
13476
URI
Datum izdavanja:
5.7.2007.
Posjeta: 6.778 *