Pregledni rad

Holistički i semantički pristup aktivnoj rečeničnoj konstrukciji

Miranda Levanat-Peričić

Sažetak

U ovom se članku prikazuju tri teorije koje smatramo relevantnim za definiranje aktivne rečenične konstrukcije.
U uvodnom dijelu obrazlaže se Dixonovo razlikovanje split–S i fluid–S obrazaca kao dvaju temeljnih tipova rascjepa ergativnosti izazvanog semantičkom prirodom glagola. Buduči da se na tu razliku referira večina autora, moćemo je smatrati opčim mjestom ove teme.
Drugi dio posvečen je globalnoj tipologiji Johanne Nichols koja je, polazeći od Klimovljeve pretpostavke da se određena jezična obilježja grupiraju tvoreći tipove, ispitala korelacije rečeničnog ustrojstva, tipova morfološkog obilježavanja, morfološke složenosti i rečeničnog poretka, te korelacije između tih jezičnih obilježja i drugih kategorija. Otkriće korelacijskog lanca HM morfologije, niže složenosti i ustrojstva tipa split–S, te korelacijskog lanca DM morfologije, visoke složenosti i ustrojstva tipa fluid–S, za nas je bitno iz dva razloga. Prvo, u svjetlu novih spoznaja mogučnost definiranja tzv. ’aktivnog jezičnog tipa’ ne izgleda više uvjerljivom. Drugo, potvrđuje se tipološka razlika fluid–S i split–S obrazaca.
U trećem dijelu prikazuje se rad Marianne Mithun. Iako i ostali autori ističu semantičku utemeljenost sintaktičkih obrazaca o kojima je riječ, jedino se Marianne Mithun posvetila analizi raznovrsnosti semantičkih kriterija temeljem kojih se javljaju specifične gramatičke razlike među konstrukcijama u pojedinim jezicima. Pritom je uočila dva osnovna sistema – jedan koji je utemeljen prvenstveno na leksičkom aspektu glagola ona naziva aktiv/stativ ili aktivni obrazac, a drugi koji se temelji na semantičkim obilježjima sudionika (vršitelja i trpitelja) ona naziva agens/pacijens ili agentivni obrazac.
U zaključku na kraju članka, osvrtom na sličnosti i razlike u pristupu ovoj temi, otkrivaju se i načelne razlike između formalno sličnih konstrukcija koje autorice i autor opisuju. Dixonov split–S i Mithunin aktivni obrazac motivirani su glagolskom semantikom, jer gramatikaliziraju leksičke kategorije glagola, dok su Dixonov fluid–S i Mithunin agentivni obrazac motivirani imenskom semantikom, jer kodiraju imenske semantičke uloge.
Grafički prikaz na kraju ovoga rada ujedno je i njegov slikovni sažetak.

Ključne riječi

ergativnost; aktivna rečenična konstrukcija; holistički pristup; semantički pristup

Hrčak ID:

13495

URI

https://hrcak.srce.hr/13495

Datum izdavanja:

25.9.2006.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.968 *