Izvorni znanstveni članak
Silvestrovo u hrvatskoj tradicijskoj kulturi
Marko Dragić
orcid.org/0000-0001-5362-6814
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu
Sažetak
Sveti je Silvestar I. kao biskup proživio mnogobrojna mučenja i
pogubljenja kršćana. Godine 313. krstio je rimskoga cara Konstantina
I. Velikog, a car je te godine kršćanstvo proglasio slobodnom religijom.
Spomendan svetoga Silvestra je 31. prosinca, a Hrvati taj dan
nazivaju Silvestrovo i u Dalmaciji Savistrovo. U stručnoj i znanstvenoj
literaturi, međutim, o tom je danu napisano svega nekoliko rečenica.
Stoga se u radu navode i multidisciplinarno interpretiraju legende o
svetom Silvestru i njegovu krštenju cara Konstantina I. Velikog, te
više od dvadeset izvornih terenskih zapisa običaja, obreda, ophoda,
vjerovanja, proricanja i koledarskih ophoda te pjesama vezanih uz
Silvestrovo u kulturnoj baštini Hrvata. Ti su zapisi nastajali od 2007.
do 2013. godine u Republici Hrvatskoj i Bosni Hercegovini. Od dvadesetak kazivačica i kazivača najstarija kazivačica rođena je 1921.
godine, samo dvoje kazivača mlađi su od šezdeset godina, a svi ostali
stariji su od osamdeset godina. To nas upozorava i obvezuje na zapisivanje i snimanje primjera kulturne baštine prije negoli to blago naših predaka zaborav zauvijek otrgne od nas i naših pokoljenja. Navedeni primjeri imaju iznimno socijalno i estetsko značenje.
Ključne riječi
vjerski obredi; ophodi; apotropejski obredi; koledarski ophodi i pjesme; proricanja
Hrčak ID:
141351
URI
Datum izdavanja:
14.7.2015.
Posjeta: 3.380 *