Izlaganje sa skupa
PRINOS POREDBENOJ ANALIZI EKOLOGIJSKOG HORIZONTA PRVE I DRUGE HRVATSKE MODERNIZACIJE
Ivan Rogić
; Arhitektonski fakultet, Zagreb
Sažetak
U radu autor analizira osnovne razlike izme|u dva glavna razdoblja hrvatske modernizacije. Autor ih naziva »prvom« i »drugom« hrvatskom modernizacijom. Prva je ograničena na razdoblje izme|u Hrvatsko–ugarske nagodbe i Prvog svjetskog rata (1868–1914), a druga na razdoblje djelovanja socijalističkog poretka u Hrvatskoj (1946–1990). Autor pokazuje da je prva modernizacija reducirana, zbog niza strukturnih okolnosti svojstvenih periferijskim društvima, na proces izgra|ivanja institucija. Na tragu M. Webera taj proces autor naziva birokratizacijom. U odnosu spram okoliša to razdoblje, budući da je nemoćno razviti industrijalizam, i nije proizvelo posebno drastične poremećaje. Naprotiv, ono se u planiranju gradova i obradi pejsaža orijentira predodžbom o okolišu kao nacionalnom zavičaju.
Druga modernizacija, po autorovoj ocjeni, temelji se na industrijalizaciji koja je posljedica nužde poretka da stvori socijalnu situaciju u kojoj će se moći legitimirati kao povijesno zasnovan i samorazumljiv poredak. Zbog toga industrijska struktura koja se oblikuje nije, a ne može ni biti, posljedica tržišne racionalnosti nego posebnog kodiranja industrijskog sektora koje taj sektor definira kao drugu prirodu, točnije, društvenu nad — prirodu. Zahvaljujući tomu, sve glavne institucije poretka nastoje se oblikovati po predlošku glavne industrijske ustanove, tvornice, a društvenu cjelinu predočiti kao tehničku zajednicu. Budući da je na djelu strategija podupiranja zastarjele industrije, ekologijska bilanca toga razdoblja sastavljena je od niza primjera drastičnog ugrožavanja okoliša. Ali, zbog nesposobnosti industrije da se formira kao regionalna struktura, ekologijsko ugrožavanje nije probilo okvire lokalnih poremećaja u velikim hrvatskim gradovima.
Autor upozorava da u razdoblju nakon 1990. zbog odsutnosti kritičkog vrednovanja hrvatske modernizacije u Hrvatskoj djeluju tendencije koje slijepu ekologijsku praksu iz prijašnjeg razdoblja nastoje ustaliti. Autor naznačuje i nekoliko kritičnih uporišta korisnih u delegitimiranju tih tendencija.
Ključne riječi
birokracija; ekološka bilanca; Hrvatska; industrija; modernizacija; racionalnost; tržište
Hrčak ID:
141475
URI
Datum izdavanja:
15.10.1996.
Posjeta: 1.093 *