Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

Prirodoslovni muzeji i znanstveni rad

Josip Balabanić ; Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb
Darija Ćaleta ; Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb
Marijana Vuković ; Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb


Puni tekst: hrvatski pdf 1.220 Kb

str. 47-54

preuzimanja: 1.202

citiraj


Sažetak

U članku se najprije pokazuje kako znanstveno nastojanje u
prirodoslovnome muzeju proistječe iz zahtjeva samih prirodnina
(minerala, fosila, biljaka, životinja, hominidnih ostataka i sl ) koje
trebaju postati muzejskim predmetima. Znanstvenim prikupljanjem
i znanstvenom obradom tih dokumenata o razvoju Zemlje i čovjeka
dobivaju se razne obavijesti važne za znanstvena područja geologije
i biologije. Te obavijesti o muzejskom radu traže se zato što su
nužne za stvaranje i život prirodoslovnih muzejskih zbirki. Bez
takve znanstvene obrade prirodnine ne mogu postati muzejskim
predmetom, ući u zbirke i poprimiti niz funkcija u tipično
muzejskim oblicima komunikacije. Stoga je znanstveni rad u
prirodoslovnim muzejima bio i ostao vrlo važna muzejska
djelatnost. Mnogo je značio i još uvijek znači za napredak nekih
bioloških i geoloških disciplina uopće, naročito sistematike i
paleontologije, ali je isto tako bio presudan za pojavu i za razvoj
prirodoslovnih muzeja.
U vezi s prošlošću posebna se pozornost svraća na neka teorijska
gledišta i praksu istaknutog hrvatskog zoologa i muzealca Spiridiona
Brusine, ali se ističe zapazen znanstveni i muzejski doprinos nekih
drugih prirodoznanstvenika muzealaca, sve do najnovijeg vremena.
Pri tome u ispunjenju muzejskih i prirodoznanstvenih uloga osobit
naglasak stavljen je na kljucnu ulogu muzejskih prirodoslovnih
knjižnica.
U ovome se tekstu prikazuje iskustvo u nastavljanju znanstvenog
rada unutar muzeja nakon ujedinjenja triju prirodoslovnih muzeja
u jedan, u Hrvatski prirodoslovni muzej (1986.) otkako je
Rješenjem Ministrstva znanosti, tehnologije i informatike (1990.)
osnovana znanstvenoistraživačka jedinica, a zatim Muzej upisan u
Upisnik znanstvenopravnih osoba (1996.). Iz Muzeja je prihvaćeno
vise znanstvenih projekata i programa, pokrenut je znanstveni
časopis ( na engleskom jeziku) Natura Croatica (od 1992), pomoću
kojega se zamjenom dobiva bogata znanstvena i stručna literatura,
koji objavljuje predradnje za izradu Hrvatske faune i Hrvatske flore
u obliku suplemenata i sličnih izdanja.
Motto:
"Koja korist ako se u Narodnome muzeju u Zagrebu čuvaju
najznamenitiji predmeti, najdragocjenije zbirke kad nisu inače
nikome poznate, te učeni svijet ne zna za njih? A koja korist opet
ako pišemo samo hrvatski, ma i najvrednije rasprave, pače čitave
knjige, kad kod kuće jedva na prste možemo prebrojiti čitatelja za
njih, a one stotine i stotine učenjaka inih naroda, koji željni na to
čekaju, ne mogu nas razumjeti. ”
S. Brusina, Naravoslovne crtice, rad knj.27, str. 133

Ključne riječi

Znanstveno-istraživački rad; Muzej, prirodoslovni; Muzejske publikacije; Knjižnica, muzejska; Brusina, Spiridion; Hrvatski prirodoslovni muzej (Zagreb)

Hrčak ID:

143023

URI

https://hrcak.srce.hr/143023

Datum izdavanja:

10.7.1999.

Posjeta: 2.816 *