Pregledni rad

Kronobiološke značajke 12-satnog radnog dana

Stjepan Vidaček ; Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, Hrvatska
Biserka Radošević-Vidaček ; Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Pregled ispitivanja učinka 12-satnog radnog vremena upućuje na to da je produženje dnevnog radnog vremena najčešće povezano sa smanjenjem radne uspješnosti, budnosti i sigurnosti na radu te s povećanim osjećajem umora tijekom rada. Umor se nerazmjerno povećava kad se rad obavlja noću. Kako je i trajanje spavanja nakon noćne smjene skraćeno, povećani umor u kombinaciji s manjkom sna povećava rizik od pojave nesreća u 12-satnim noćnim smjenama, a osobito ako se u noćnoj smjeni radi nekoliko dana uzastopno. Međutim, usprkos povećanu osjećaju umora radnici više vole duže dnevno radno vrijeme nego osmosatno, zbog više slobodnog vremena koje mogu iskoristiti za restituciju, obiteljske i druge slobodne aktivnosti te dodatne poslove.

Ključne riječi

cirkadijurne varijacije budnosti; 12-satno radno vrijeme; noćni rad; smjenski rad; umor

Hrčak ID:

145857

URI

https://hrcak.srce.hr/145857

Datum izdavanja:

6.7.1995.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.764 *