Prethodno priopćenje

TEHNOLOGIJA PODUČAVANJA U RAZVOJU SVIJESTI JAVNOSTI O BOLESTIMA I ŠTETNICIMA DRVEĆA

Milka Glavendekić orcid.org/0000-0003-1219-8897 ; University of Belgrade – Faculty of Forestry, Belgrade, Serbia
Bojana Ivanov ; University of Belgrade – Faculty of Forestry, Belgrade, Serbia
Milanka Džinović ; University of Belgrade – Teacher Training Faculty, Serbia
Branka Arsović ; University of Kragujevac – Teacher Training Faculty, Serbia
Danimir Mandić orcid.org/0000-0002-3986-6077 ; University of Belgrade – Teacher Training Faculty, Serbia

Sažetak

Proučavanje razina znanja i svijesti javnosti među posjetiteljima 19. Međunarodnog sajma hortikulture, održanog u Beogradu od 03. do 6. 04.2014. godine, sprovedeno je putem samostalnog popunjavanja upitnika. Svijest javnosti (stanovnika, učitelja, profesora srednjih stručnih škola, stručnjaka za njegovanje drveća i drugih korisnika) i znanja o invazivnim vrstama su neophodna za njihovo rano otkrivanje, primjenu stategije “uspori širenje” i upravljanje populacijama invazivnih stranih vrsta. Proučavanje svijesti javnosti i znanja o pet odabranih štetočina i bolesti drvaća pokazala su da 83.3% ispitanika nemaju znanja o njima. Ispitanici su upitani kaka bi pokazalu praktično znanje i povezalu štetočinu ili patogena sa simptomima na drveću i samo 4-11% su bili u stanju da daju točan odgovor. Odnos javnosti prema pitanjima zdravlja bilja je pozitivno. Skoro svi ispitanici kupuju biljke samo od registrovanih proizvođača, odnosno od dobavljača i registriranih rasadnika i  više od pola njih ne kupuje uvezene biljke i svijesni  su rizika da još stranih invazivnih vrsta može biti uvezeno u zemlju ili regijn preko uvoza biljaka, kao najvjerojatnijeg puta unošenja istih.

Ispitanici se koriste višestrukim izvorima kaka bi dobilu znanje o štetočinama i patogenima. Najčešći izvor kojim se koriste je internet, neposredno učenje u obrazovnim ustanovama (predavanja, seminari i sl.), novine i časopisi o trgovini. Ispitanici su motivirani ne bi li dobilu više znanja o štetočinama i patogenima, putevima njihovog unošenja i to ponajprija kau informacija a interneta, televizijskog programa, tiskane brošure i iz knjiga. Tehnologije podučavanja omogućavaju lako širenje informacija o zakonskim propisima, štetočinama patogenima i dobra su pomoć u ralizaciji cjeloživotnog učenja i poboljšanja svijesti javnosti. Problemsko učenje, kao pristup usmjeren prema onome tko uči, pogodana je metoda za obrazovanje odraslih. Najvažnije je što se odgovornost za učenje prebacuje na osobu koja uči. Učenje treba bite integrisano iz više izvora ili subjekata, i to odgovara primjeni multidisciplinarnog pristupa u učenju o integralnoj zaštiti šuma, zelene infrastrukture i okoliša. Suradnja je neophodna u procesu učenja. Jedna od osnovnih osobina problemskog učenja je da ono mora biti vrednovano u praksi. To je neophodno da bi se podiglo razino znanja i svijest javnosti o štetnicima i bolestima i poboljšala praktična primjena znanja.

Ključne riječi

svijest javnosti; štetnici i bolesti drveća; putevi unošenja; tehnologija podučavanja; cjeloživotno obrazovanje

Hrčak ID:

147268

URI

https://hrcak.srce.hr/147268

Datum izdavanja:

31.10.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.285 *