Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15567/mljekarstvo.2015.0402
Povezanost polimorfizma gena κ-kazeina s dugovječnošću i životnom proizvodnjom krava holštajn-frizijske pasmine u Vojvodini
Dragomir Lukač
; University of Novi Sad, Faculty of Agriculture, Trg Dositeja Obradovića 8, 21000 Novi Sad, Serbia
Sonja Jovanovac
; University of Josip Juraj Strossmayer in Osijek, Faculty of Agriculture, Trg Svetog Trojstva 3, 31000 Osijek, Croatia
Zsolt Nemes
; PIK “Bečej”, Novosadska 2, 21220 Bečej, Serbia
Vitomir Vidović
; University of Novi Sad, Faculty of Agriculture, Trg Dositeja Obradovića 8, 21000 Novi Sad, Serbia
Anka Popović-Vranješ
; University of Novi Sad, Faculty of Agriculture, Trg Dositeja Obradovića 8, 21000 Novi Sad, Serbia
Nikola Raguž
; University of Josip Juraj Strossmayer in Osijek, Faculty of Agriculture, Trg Svetog Trojstva 3, 31000 Osijek, Croatia
Tijana Lopičić-Vasić
; University of Novi Sad, Faculty of Agriculture, Trg Dositeja Obradovića 8, 21000 Novi Sad, Serbia
Sažetak
Cilj istraživanja bio je identificirati frekvencije alela i genotipova u populaciji krava holštajn-frizijske pasmine goveda, te istražiti njihovu povezanost s dugovječnošću i životnom proizvodnjom. Uzorci krvi uzeti su od 192 krave koje su završile svoju životnu proizvodnju. Krave su uzgajane na farmi u Vojvodini (Srbija). Identificirane su sljedeće frekvencije genotipova κ-kazeina: 0,50 za AA, 0,40 za AB i 0,10 za BB. Frekvencije alela A i B bile su 0,70, odnosno 0,30. Na temelju dobivenih rezultata može se utvrditi da su krave heterozigotnog genotipa AB bile najdugovječnije (2809 dana) s najvećim brojem produktivnih dana (2062) i ostvarile najbolju životnu proizvodnju, za razliku od krava homozigotnog recesivnog genotipa BB, koje su imale najkraći životni vijek (2627 dana) i najmanji broj produktivnih dana (1878). Ista tendencija zapaža se kada su u pitanju i proizvodni rezultati krava ovih genotipova, gdje su utvrđene statistički značajne razlike (P<0,05) u većini promatranih osobina između krava heterozigotnog i homozigotnog genotipa, dok između krava dominantnog i recesivnog homozigotnog genotipa nije utvrđena statistički značajna razlika (P>0,05). Aditivni i dominantni učinak gena kod većine promatranih osobina bio je pozitivan. Upotrebom polimorfnih oblika gena kao genetskih molekularnih markera u mliječnom govedarstvu značajno bismo poboljšali proizvodne osobina mliječnih goveda, uvođenjem poželjnih genotipova krava u populaciju.
Ključne riječi
polimorfizam; κ-kazein; produktivan život krava
Hrčak ID:
148182
URI
Datum izdavanja:
11.11.2015.
Posjeta: 1.475 *