Acta clinica Croatica, Vol. 54. No. 3., 2015.
Izvorni znanstveni članak
Demografska i kliničko-patološka obilježja bolesnica s primarnim rakom dojke liječenih u razdoblju od 1997. do 2010. godine: iskustvo jedne klinike
Daniela Žitnjak
; Clinical Department of Oncology and Nuclear Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Željko Soldić
; Clinical Department of Oncology and Nuclear Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Davor Kust
; Clinical Department of Oncology and Nuclear Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Ante Bolanča
; Clinical Department of Oncology and Nuclear Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Zvonko Kusić
; Clinical Department of Oncology and Nuclear Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Sažetak
U europskoj populaciji rak dojke činio je 2010. godine 28% svih novodijagnosticiranih zloćudnih tumora te bio uzrokom smrti u 18% žena oboljelih od raka. Prvi je po učestalosti zloćudni tumor u žena u Hrvatskoj, s incidencijom od 56,9/100.000 (2010. godine), a najveći broj bolesnica dijagnosticira se u dobi između 60 i 64 godine. Rizični čimbenici za rak dojke su višestruki: dob, pozitivna obiteljska anamneza, izloženost endogenim i egzogenim hormonima, prehrana, dobroćudna bolest dojke te okolišni čimbenici. Radi procjene demografskih i kliničko-patoloških značajka primarnog raka dojke retrospektivno smo analizirali 870 bolesnica koje su liječene u našoj ustanovi između 1997. i 2010. godine. Podaci su prikupljeni iz medicinske dokumentacije te formuliranog upitnika koji se odnosio na životne navike. U većine bolesnica se bolest prezentirala kao čvor u dojci te su bolest dijagnosticirale same. Ova činjenica naglašava potrebu redovitog samopregleda, iako također treba uzeti u obzir činjenicu da je tek manji broj bolesnica redovito pohađao kontrolne mamografske preglede (31%). Zabrinjava podatak da je prosječno vrijeme od prvog simptoma bolesti do javljanja liječniku bilo čak 4
mjeseca. Prema ranijim studijama najvažniji razlozi odgode javljanja liječniku su neznanje, strah i fatalistički odnos prema bolesti, niži socioekonomski status te nepismenost. U skladu s dobivenim rezultatima, izobrazba i podizanje svijesti o bolesti u općoj populaciji među ključnim su metodama za snižavanje smrtnosti od raka dojke.
Ključne riječi
Dojka, tumori – patologija; Dojka, tumori – epidemiologija; Dojka, tumori – dijagnostika; Čimbenici rizika; Rano otkrivanje tumora; Bolesnik, edukacija kao tema
Hrčak ID:
148852
URI
Datum izdavanja:
1.11.2015.
Posjeta: 1.378 *