Ostalo
POSLOVNA ZNANJA I KULTURNI TURIZAM: STUDIJA SLUČAJA DUBROVAČKIH LUKSUZNIH VILA
Matea Senkić
Sažetak
Suvremeno društvo karakterizira sve veći odmak od masovnog turizma i potraga za jedinstvenim destinacijama koje imaju bogatu povijesnu i kulturnu baštinu i prirodne ljepote. Kulturni turizam, koji se zasniva na valorizaciji prirodne i kulturne baštine, jedna je od bitnih dimenzija meke moći i kao takav pruža priliku manje razvijenim zemljama koje imaju bogate prirodne i kulturne potencijale da ostvare vanjskopolitičke ciljeve i jačaju vlastiti imidž i međunarodnu poziciju (Skoko 2009). Izazovi pred kojima se nalazi današnji turizam zahtijevaju kvalitetno poslovanje na nacionalnoj i lokalnoj razini pomoću alata business intelligencea. Business intelligence – ili sustav upravljanja poslovnim informacijama – strateški je alat i ciklički proces prikupljanja raspoloživih internih i eksternih podataka, koji se različitim analitičkim tehnikama i alatima pretvaraju u znanja na temelju kojih se donose poslovne odluke. Implementiranjem sustava na svim razinama (nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj), i u svim sferama (javnoj i privatnoj), gospodarski, a time i društveni napredak hrvatskog turizma je neupitan. Uspješno poslovanje u turizmu zahtijeva zadovoljenje turističke potražnje, predviđanje turističkih trendova i ostvarenje konkurentske prednosti. Uzimajući za primjer najpopularniju hrvatsku turističku destinaciju – Dubrovnik, provedeno je sekundarno i primarno istraživanje kojim se nastojalo istražiti Dubrovnik kao destinaciju (kulturno-turistička ponuda, turisti i struktura smještajnih kapaciteta) i poslovanje dubrovačkih kuća za odmor (luksuznih vila) prema aktivnostima business intelligencea u kontekstu kulturnog turizma. Luksuzne vile izabrane su na temelju njihove kategorizacije, cijene dnevnog najma u visokoj sezoni, lokacije i smještajne i sadržajne ponude. Istraživanje je provedeno tijekom lipnja i srpnja 2014. metodom online ankete. Rezultati sekundarnog istraživanja pokazali su da Dubrovnik ima mnogo potencijala za kulturni turizam, ali ima i slabu kulturno-turističku ponudu u predsezoni i posezoni, a mnogi objekti za privatni smještaj niske su kategorije. Istraživanje je pokazalo i da sve više turista dolazi u Dubrovnik zbog kulture. S druge strane, prema rezultatima primarnog istraživanja, luksuzne vile većinom nude smještaj i standardiziranu sadržajnu ponudu i aktivnosti, ne surađuju s javnim sektorom i nedovoljno znaju o business intelligenceu.
Ključne riječi
turizam; kulturni turizam; meka moć; business intelligence; sustav upravljanja poslovnim informacijama; Dubrovnik; kuće za odmor; luksuzne vile
Hrčak ID:
149130
URI
Datum izdavanja:
15.7.2015.
Posjeta: 3.301 *