Izvorni znanstveni članak
Socijalna i/ili etnička distanca u Pokrčju: Janjevci u Kistanjama
Šime Pilić
Sažetak
Janjevci se smatraju jednom od najstarijih etničkih grupa hrvatske
dijaspore, koji su baveći se obrtom i trgovinom živjeli gotovo sedam stoljeća na Kosovu, gdje su početkom 14. st. migrirali s područja Dubrovačke Republike. Janjevci su kao hrvatska nacionalna manjina, među susjednom srpskom i albanskom populacijom, ostali relativno zatvorena društvena grupa s partrijarhalnim
elementima i dobnom strukturom karakterističnom za predtranzicijska društva. Poslije 2.svj. rata, Janjevci su postupno migrirali prema Hrvatskoj (koncentrirani u zagrebačkoj četvrti Dubrava), a u procesu ratova i raspada Jugoslavije, preostalo stanovništvo Janjeva organizirano emigrira s Kosova i ondašnje hrvatske
vlasti naseljavaju ga u Kistanje (Sj. Dalmacija) i to u prostore koji su napustili Srbi tokom rata 1991.-95. Između lokalnog stanovnišvva i Janjevaca postoje kulturološke i socijalne razlike.
Problemi inače mogu nastati kada pripadnici jedne etničke skupine usele u geografski i društveni prostor “starosjedilaca”. Stoga nas je zanimala etnička distanca između Janjevaca i domaćeg stanovništva u Kistanjama i okolnim naseljima (Srba i Hrvata). Na tom prostoru Pokrčja odnose smo istraživali anketom pomoću ljestvice etničke distance (Bogardusova skala pored nekih slabosti ipak
pokazuje odnos ispitanika prema određenoj etničkoj grupi). U radu se iznose rezultati empirijskog istraživanja o spremnosti stupanja s pripadnicima drugih etničkih skupina u prisne kontakte i analiziraju na onoj razini na kojoj se realizira stvarni svakodnevni život, tj. na lokalnoj razini.
Ključne riječi
etnička distanca; (e)migracija Janjevaca; Kistanje; identitet; lokalno stanovništvo
Hrčak ID:
149727
URI
Datum izdavanja:
10.2.2015.
Posjeta: 2.535 *