Revija za sociologiju, Vol. 34 No. 1-2, 2003.
Izvorni znanstveni članak
Popper, Hempel i Wason – o psihološkoj i logičkoj asimetriji verifikacije i falsifikacije
Boran Berčić
Sažetak
U ovom članku autor nastoji kritički preispitati osnovne teze falsifikacionističke filozofije znanosti Sir Karla Poppera. Naglasak je na Popperovu nastojanju da ustanovi asimetriju izmeđ u verifikacionizma i falsifikacionizma. Iako je Popper i sam bio jedan od onih koji su smatrali da su teorije prožete opservacijama, bitna je razlika između njegova shvaćanja prožetosti opservacija teorijom i shvaćanja Hansona i Kuhna. Za Poppera opservacije nisu prožete upravo onom teorijom koju trebaju testirati. Razlika u shvaćanju prožetosti opservacija teorijom omogućuje Popperu da konzistentno formulira ideju napretka znanosti i istinolikosti znanstvenih teorija. Izgleda da poznati Wasonov zadatak izbora, usprkos nekim nejasnoćama, ipak pokazuje da smo psihološki skloniji verifikaciji nego falsifikaciji. Objašnjene su Popperove više tehničke definicije sadržaja teorije, strogosti testa i eksplanatorne snage teorije. Nadalje, autor nastoji pokazati da Popperov falsifikacionizam predstavlja rješenje poznatog Hemplova paradoksa gavrana. Na tom apstraktnom problemu pokazana je asimetrija verifikacije i falsifikacije. Pored toga, autor nastoji pokazati da Duhemov argument ne predstavlja konkluzivan razlog da odbacivanje Popperova falsifikacionizma, iako ga u izvjesnoj mjeri potkopava.
Ključne riječi
FALSIFIKACIONIZAM; VERIFIKACIONIZAM; PROŽETOST OPSERVACIJA TEORIJOM; ISTINOLIKOST; WASONOV ZADATAK IZBORA; EMPIRIJSKI SADRŽAJ; STROGOST TESTA; TESTABILNOST; POTKRIJEPLJENOST; KONFIRMACIJA; DISKONFIRMACIJA; HEMPELOV PARADOKS KONFIRMACIJE; DUHEMOV ARGUMENT
Hrčak ID:
14483
URI
Datum izdavanja:
30.6.2003.
Posjeta: 3.811 *