Cardiologia Croatica, Vol. 11 No. 3-4, 2016.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15836/ccar2016.142
Analiza intervencijskih kardioloških zahvata u Hrvatskoj od 2010. do 2014. godine: ususret uvođenju nacionalnog registra.
Josip Lukenda
orcid.org/0000-0003-2740-1464
; Klinička bolnica „Sveti Duh“, Zagreb, Hrvatska
Boris Starčević
; Klinička bolnica Dubrava, Zagreb, Hrvatska
Diana Delić Brkljačić
; Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb, Hrvatska
Zrinka Biloglav
; Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar”, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Iako intervencijska kardiologija u Hrvatskoj unatrag dvaju desetljeća bilježi napredak, ne nalazimo analizu broja intervencijskih kardioloških zahvata na nacionalnoj razini. Cilj je rada bila analiza broja koronarnih angiografija (CA) i perkutanih koronarnih intervencija (PCI) u razdoblju od 2010. do 2014. godine. Analizirani su dijagnostičko-terapijski postupci iz računa hospitaliziranih bolesnika u Hrvatskoj koji se odnose na CA i PCI u 13 hrvatskih centara. U promatranom je razdoblju prosječna stopa CA bila 4390 na milijun stanovnika godišnje uz porast od 8,5 % u promatranom razdoblju. Prosječna stopa PCI-ja bila je 2208 uz porast od 15 %. Omjer PCI/CA porastao je s 0,48 na 0,52. Od 47 470 PCI-ja učinjenih u Hrvatskoj od 2010. do 2014. godine 18,6 % učinjeno je u Klinici za kardiovaskularne bolesti Magdalena, 13,8 % u Kliničkom bolničkom centru (KBC) Zagreb, 11,9 % u KBC-u Rijeka i 11,3 % u Kliničkojbolnici Dubrava, dok su ostali centri imali udjele manje od 10 %. Prema broju PCI-ja, sedam hrvatskihcentara (54 %) ubrajamo u velike centre, a četiri (30,7 %) među srednje velike centre. Opća bolnica Dubrovnikod 2013. godine ima dovoljan godišnji broj PCI-ja (> 200), dok Opća bolnica Karlovac radi samo CA. Rezultati upućuju na izniman uspjeh hrvatske intervencijske kardiologije u zadnja dva desetljeća.
Hrvatska je 2010. godine imala višu stopu PCI-ja od prosjeka članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i 21 zemlje članice Europske unije i veći prosječan godišnji rast (26,8 %) od svih
analiziranih zemlja, osim Rumunjske. Stopa PCI-ja bila je viša od većine europskih zemalja, osim Njemačke, Belgije, Austrije i Norveške. Za daljnju analizu uspješnosti intervencijskih zahvata i planiranje daljnjeg razvoja nužno je formiranje unificiranoga Hrvatskog registra kardioloških procedura.
Ključne riječi
koronarna angiografija; perkutane koronarne intervencije; Hrvatska
Hrčak ID:
154069
URI
Datum izdavanja:
3.3.2016.
Posjeta: 1.501 *