Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Dva načina razotkrivanja znanstvene prijevare

Darko Polšek ; Fulbright Visiting Scholar, Virginia Tech. / Center for Study of Science in Society


Puni tekst: engleski pdf 12.687 Kb

str. 163-173

preuzimanja: 670

citiraj


Sažetak

Sve veći broj istraživanja o prijevarama u znanosti, o bespotrebnim i pogrešnim istraživanjima i o pseudo-znanosti, u uvjetima eksponencijalnog rasta znanosti, rječiti su znakovi potrebe za novim, i kritičnijim pristupom znanosti (unutar ili izvan sociologije znanosti). Dosad je, međutim, ''raskrinkavanje" pseudo-znanosti i prijevara u znanosti bilo područje istraživanja koje je rijetko donosilo nagrade njihovim praktičarima. Dosad je kritika uglavnom slijedila dva pravca: 1) raskrinkavanje prijevara u znanosti (pri čemu su "veliki znanstvenici", mitske figure poput Galileja, Newtona i drugih često bili izuzeti od kritičkog povećala); 2) raskrinkavanje pseudo-znanstvenih uvjerenja i hipoteza. Premda su obje vrste pristupa potrebne i legitimne, nijedna od njih nije uspjela na zadovoljavajući način odgovoriti na pitanje koje često postavljaju brojni suvremeni "skeptici": kako to da tako mnogo ljudi, znanstvenika i neznanstvenika vjeruje u lude i pogrešne stvari. Moj je stav da ljudi vjeruju u "lude" stvari - pored ostalih razloga o kojima govore istraživači loše i prevarantske znanosti (o kojima je riječ u ovome članku) - i zbog toga što ih na to navode neke "čvrste" znanosti, poput današnje astrofizike. U nekim područjima visoke znanosti (kao što je astrofizika), znanstvenici se koriste istom vrstom nedokazanih, ludo-hrabrih hipoteza, kao što to čine i pseudoznanstvenici. Bez svjesne namjere, takve znanstvene tvrdnje pružaju legitimnost pseudoznanstvenimv tvrdnjama istog logičkog (a katkada i epistemološkog) statusa. Kako bih potkrijepio pravilnost nepristranog pristupa u kritici znanosti i pseudoznanosti, u ovome članku zalažem se za tzv "simetrični pristup" znanosti i pseudoznanosti, koji su pred dvadesetak godina, u drukčijem kontekstu, koristili sociolozi edinburške škole, kao i "falsifikacionisti" u filozofiji znanosti, koji su tvrdili da su ludo-hrabre hipoteze legitimne (u oba slučaja) ako unaprijed navode uvjete vlastite empirijske opovrgljivosti.

Ključne riječi

znanstvena prijevara; pseudoznanost; povjerenje u znanost; neprovjerljive hipoteze; princip simetrije; krug povjerenja

Hrčak ID:

154470

URI

https://hrcak.srce.hr/154470

Datum izdavanja:

31.12.1997.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.673 *