Izvorni znanstveni članak

Prema teoriji »nevidljive zajednice«

Aleksandar Štulhofer ; Filozofski fakultet, Zagreb

Sažetak

Začetna točka ovoga rada interes je da se pročisti sociologijsko poimanje urbane zajednice opterećeno raznorodnim sadržajima, kao i upotrebom različitih definicija predmeta U tom smislu, pokušali smo upozoriti na poteškoće klasičnih teorija (»izgubljene« i »očuvane«) zajednice — posebno s obzirom na definiranje suvremenih (lokalnih) gradskih zajednica.
Odredivši »osjećaj pripadnosti« kao (teško izbježivu) konzekvenciju evokativnosti lokalnog prostora te razmotrivši proces interesnog organiziranja (kolektivne akcije usmjerene prema resursima date zajednice), narisali smo temelje »konstrukcije zajedništva«. Ovo posljednje, prema našem sudu, predstavlja (aktivnu) jezgu lokalne urbane zajednice. Predložena kategorija »nevidljive zajednice« upućuje, tako, na fundamentalnu nestalnost afekcije zajedništva.
Urbanu zajednicu, konačno, definiramo kao evokativni (lokalni) prostor koji obuhvaća pretežni dio egzistencijalnih aktivnosti lokalnog stanovništva, a unutar kojeg mreža individualnih, grupnih i institucionaliziranih interakcija omogućava (i potiče) formiranje kolektivnih emocija zajedništva putem interesnog okupljanja i zajedničke akcije.

Ključne riječi

Hrčak ID:

155229

URI

https://hrcak.srce.hr/155229

Datum izdavanja:

31.12.1990.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.159 *