Stručni rad

Metabolička acidoza - zanemarujemo li je nakon transplatacije bubrega?

Lea Katalinić ; Department of Nephrology, Arterial Hypertension, Dialysis and Transplantation, Zagreb University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Kristina Blaslov ; Department of Nephrology, Arterial Hypertension, Dialysis and Transplantation, Zagreb University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Ana Đanić-Hadžibegović ; School of Medicine, University of Osijek, Osijek, Croatia
Lana Gellineo ; Department of Nephrology, Arterial Hypertension, Dialysis and Transplantation, Zagreb University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Petar Kes ; Department of Nephrology, Arterial Hypertension, Dialysis and Transplantation, Zagreb University Hospital Center, Zagreb, Croatia; School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Bojan Jelaković ; Department of Nephrology, Arterial Hypertension, Dialysis and Transplantation, Zagreb University Hospital Center, Zagreb, Croatia; School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Nikolina Bašić-Jukić orcid.org/0000-0002-0221-2758 ; Department of Nephrology, Arterial Hypertension, Dialysis and Transplantation, Zagreb University Hospital Center, Zagreb, Croatia; School of Medicine, University of Osijek, Osijek, Croatia; School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

Sažetak

Metabolička acidoza je česta komplikacija vezana uz progresivan gubitak bubrežne funkcije. Njezin utjecaj na status uhranjenosti, razvoj anemije, koštanu masu i funkciju presađenog bubrega je vrlo složen, ali se može učinkovito spriječiti. Istražili smo koliko se određivanju i praćenju acidobaznog statusa (ABS) posvećuje pozornosti u jednom od najvećih transplantacijskih centara unutar organizacije Eurotransplant. U istraživanje su uključeni svi odrasli primatelji bubrega u razdoblju od siječnja 2011. do kolovoza 2012. godine. Tijekom promatranog razdoblja transplantirano je 203 bolesnika, a 191 bolesnik uključen je u istraživanje (124 muškarca i 67 žena, raspona dobi od 18 do 77 godina). Statistička analiza pokazala je da je u poslijetransplantacijskom razdoblju ABS bio određen samo u 92 (48,167%) bolesnika. ABS je češće određivan
muškarcima (p=0,001). Bolesnici s određivanim ABS imali su značajno više vrijednosti kreatinina i ureje (p<0,001), kao i
značajno niži klirens kreatinina (p<0,001). Ova skupina bolesnika imala je i značajno niže serumske koncentracije kalcija (p<0,001). Metabolička acidoza je važno kliničko pitanje koje je potrebno pažljivo razmotriti kod svakog primatelja bubrega. Naše istraživanje pokazalo je da je metabolička acidoza povezana sa značajno višim vrijednostima kreatinina i ureje, smanjenim klirensom kreatinina i nižim vrijednostima kalcija. Unatoč tome, metabolička acidoza ostaje uvelike zanemaren problem kod ove skupine bolesnika. Preporučamo redovito praćenje acidobaznog statusa svih bolesnika s presađenim
bubregom.

Ključne riječi

Acidoza; Transplantacija bubrega; Ishod liječenja

Hrčak ID:

155463

URI

https://hrcak.srce.hr/155463

Datum izdavanja:

1.12.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.286 *