Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31298/sl.140.3-4.3

Genetska struktura populacija hrasta kitnjaka (Quercus petraea (Matt.) Lieblein) u Bosni i Hercegovini na temelju analize izoenzimskih biljega

Dalibor Ballian orcid id orcid.org/0000-0002-0090-6617 ; Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina


Puni tekst: hrvatski pdf 827 Kb

str. 127-135

preuzimanja: 1.730

citiraj


Sažetak

Hrast kitnjak [Quercus petraea (Matt.) Lieblein] jedna je od najvažnijih vrsta šumskog drveća u Bosni i Hercegovini, iako je sadašnja struktura šuma hrasta kitnjaka vrlo slaba. Razlog tomu treba tražiti u jakom povijesnom utjecaju čovjeka na tu vrstu, brojne neplanske i nestručne sječe i slabo razvijen sustav gospodarenja ovom vrijednom vrstom. U uvjetima Bosne i Hercegovine kitnjak se nalazi na 333 000 ha, u malim čistim i većinom mješovitim sastojinama s grabom i ponekad bukvom.
Kroz ovo istraživanje želimo odgovoriti na sljedeća pitanja: kakva je genetska struktura odabranih populacija hrasta kitnjaka u Bosni i Hercegovini, te kakvo je značenje poznavanja genetičke strukture u procesima obnove?
Analizirali smo 17 prirodnih populacija hrasta kitnjaka uz uporabu 11 enzimskih sustava s 14 genskih lokusa i registrirali 82 alela. Registriran je velik polimorfizam, a samo je kod genskog lokusa sorbitol registriran potpuni monomorfizam, dok je kod genskog lokusa Pgi – A dobiven polimorfizam samo u jednoj populaciji.
Prosječan broj alela za istraživane populacije kretao se od 1,7143 do 3,1429, a efektivni broj od 1.1089 do 1.2585. Stvarna i teorijska heterozigotnost najniža je bila u populaciji Gračanica s 0,0947, dok je najveća bila u populaciji Bugojno s 0,1869. Fiksacijski indeks u svim populacijama je bio negativan, što ukazuje na dobru stabilnost istraživanih populacija te da su slabi ili izostaju procesi inbridinga u populacijama. Najveće genetske udaljenosti u odnosu na ostale pokazala je populacija Tešanj.
Rezultati diferencijacije pokazuju male vrijednosti, što ukazuje na kratko vrijeme od njihovog razdvajanja te prisut­nost toka gena i malog gubitka prilagodbenog potencijala.
Dobiveni rezultati omogućuju preporuku potrebnih mjera za očuvanje genetskih izvora metodama in situ i ex situ te obnovu i uporabu reprodukcijskog materijala hrasta kitnjaka u Bosni i Hercegovini.

Ključne riječi

hrast kitnjak; <i>Quercus petraea</i> (Matt.) Lieblein.; populacija; genetska varijabilnost

Hrčak ID:

157033

URI

https://hrcak.srce.hr/157033

Datum izdavanja:

30.4.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.089 *