Izvorni znanstveni članak

Jezična previranja u dubrovačkoj renesansnoj književnosti

Sanja Vulić orcid.org/0000-0001-9198-2369 ; Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska

Sažetak

U radu se analiziraju gramatičke i leksičke značajke jezika dubrovačkih renesansnih književnika. Taj se jezik uspoređuje s hrvatskim arhaičnim štokavskim sustavima i novoštokavskim sustavima. Dubrovački je govor u renesansno doba još u znatnoj mjeri sadržavao značajke arhaične štokavštine na svim jezičnim razinama, a mnoge od tih značajki sukladne su čakavskima. Istodobno je to vrijeme kada novoštokavske inovacije počinju postupno narušavati taj sustav, neke brže, a neke sporije. To se stanje odrazilo i u jeziku renesansnih autora, jer su promjene organskoga idioma utjecale na jezik pisaca, osobito u onim elementima u kojima pojedine jezične realizacije nisu uvjetovane versifikacijskim potrebama. Analiza se temelji na velikom broju primjera iz različitih djela različitih autora: Marina Držića, Dinka Ranjine, Dominka Zlatarića, Mavra Vetranovića, Frana Lukarevića, Nikole Dimitrovića, Nikole Nalješkovića, Antuna Sasina, Saba Mišetića Bobaljevića »Glušca«, Marina Kaboge i Maroja Mažibradića.

Ključne riječi

Dubrovnik; renesansa; 16. stoljeće; arhaična štokavština; novošto-kavština; književni jezik

Hrčak ID:

157724

URI

https://hrcak.srce.hr/157724

Datum izdavanja:

22.4.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 4.169 *