Izvorni znanstveni članak
EKONOMSKA MISAO U ANTIČKOJ GRČKOJ: KSENOFONT I PLATON
Đuro Benić
orcid.org/0000-0002-0695-5815
; Sveučilište u Dubrovniku
Sažetak
U antičkoj Grčkoj s pjesnikom Heziodom počinju ekonomska opažanja. Međutim, začetci ekonomske misli koji su pridonijeli ekonomskoj analizi nastaju u djelima Ksenofonta, Platona i Aristotela. U radu se analiziraju doprinosi ekonomskoj misli Ksenofonta i Platona. Ksenofont u djelu Ekonomija na mikroekonomskoj razini raspravlja o gospodarenju, upravljanju i vođenju imanja, dok se u Ksenofontovom djelu „O prihodima“ prvi put u povijesti ljudske misli raspravlja o javnim financijama. S druge strane Platon u djelima „Država“, „Državnik“ i „Zakoni“ teorijski postavlja i prikazuje uređenje savršene, idealne države. Idealna država može biti jedino ona koja je zasnovana na ideji pravednosti, a u konceptu idealne države polazi se od podjele rada, što je s ekonomsko analitičkog aspekta njegovo veliko dostignuće. U trgovini, profitu i kamati vidio je prijetnje idealnoj državi, a život u državi regulirao se zakonom koji određuje što se može, a što ne može činiti. U Platonovoj ekonomskoj misli vlada potpuna podređenost cjelokupne gospodarske djelatnosti u normativnom pogledu, kao i statičnost, odnosno nedostatak gospodarskog razvoja.
Ključne riječi
Ksenofont; Platon; ekonomska misao; ekonomija; država; državno uređenje; podjela rada
Hrčak ID:
160028
URI
Datum izdavanja:
17.6.2016.
Posjeta: 6.485 *