Acta clinica Croatica, Vol. 55. No. 1., 2016.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20471/acc.2016.55.01.9
Dvadesettrogodišnji dugoročni ishod na zdravlje djece rođene tijekom rata u Vukovaru
Dubravko Habek
; University Department of Obstetrics and Gynecology, Sveti Duh University Hospital, Zagreb, Croatia; Croatian Catholic University, Zagreb, Croatia
Tatjana Dujaković
; Vukovar Health Centre, Vukovar, Croatia
Jasna Čerkez Habek
; University Department of Internal Medicine, Sveti Duh University Hospital,Zagreb, Croatia; Croatian Catholic University, Zagreb, Croatia
Ivana Jurković
; High Nursing School, Bjelovar, Croatia
Sažetak
U ovom prvom istraživačkom radu prikazuju se rezultati 23-godišnjega dugoročnog ishoda na zdravlje djece koja su rođena u ratnim uvjetima tijekom okupacije grada Vukovara. U istraživanju je sudjelovalo 77 (34%) žena koje su rodile prema protokolu Ginekološko-porođajnoga odjela vukovarske bolnice od 1. svibnja do 19. studenoga 1991. Od ostalih 149 žena sudbina njih 118 nije poznata (mahom prognanici, izbjeglice, logoraši ili nestali) s nepoznatim boravištima, dok 31 žena nije željela sudjelovati u istraživanju iz osobnih razloga. Prijevremenih porođaja prema anketi i podatcima bilo je 9 (3,98%), od čega je troje djece umrlo nakon porođaja zbog vrlo niske porođajne težine. Dojilo je 60 (81%) žena, 14 (19%) nije dojilo, od kojih tri zbog smrti djeteta u postpartalnom razdoblju. No, duljina dojenja evidentno je bila skraćena, jer je svega 10 žena dojilo >6 mjeseci, a prosječna duljina dojenja bila je 9,9 tjedana, odnosno 2,5 mjeseca. Alergijskih bolesti i sklonosti infekcijama u dječjoj i predškolskoj dobi bilo je u 27,3% odnosno 16,9% djece, dok je dijabetes tipa 1 razvilo dvoje djece. Kognitivne, poremećaje pažnje i reakcije na stres imalo je 6,5% djece ispitanica. Uredno osnovnoškolsko obrazovanje završilo je njih 74 (96%), dok je troje (3,8%) djece imalo školski neuspjeh zbog lošeg ponašanja, odnosno delinkvencije. Štetne navike u 23. godini života imalo je njih 34 (46%) i to pušenje 33, alkohol 2, a pušenje i alkohol jedno, dok 40 (54%) ispitanih nije konzumiralo nikakve štetne tvari. Psihijatrijskih poremećaja u vidu anksioznosti, depresije ili drugih bolesti nije u ovom istraživanju pronađeno. U zaključku, valja naglasiti da su trudnice koje su rodile u ovom razdoblju I. tromjesečje trudnoće provele u relativno predratnom mirnom razdoblju bez akutnih stresora pa dugoročni rezultati i pobol zapravo ne odstupaju od onih u općoj populaciji. Kao najznačajniji izolirani čimbenik rizika bio je prijevremeni porođaj s poznatim kratkoročnim i dugoročnim posljedicama uobičajenim za uranjeno rađanje (perinatalna smrtnost, usporeni neuromotorni i kognitivni razvoj).
Ključne riječi
Rat; Hrvatska; Dugoročni nepovoljni učinci; Ishod zdravstvene skrbi, procjena; Morbiditet; Epidemiologija
Hrčak ID:
161278
URI
Datum izdavanja:
1.3.2016.
Posjeta: 1.968 *