Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.20471/acc.2016.55.01.11

Dobne i spolne razlike u bolesnika s akutnim moždanim udarom

Vanja Bašić Kes ; University Department of Neurology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Miljenka-Jelena Jurašić orcid.org/0000-0002-1199-6013 ; University Department of Neurology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Iris Zavoreo orcid.org/0000-0001-9358-1665 ; University Department of Neurology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Marijana Lisak orcid.org/0000-0002-1225-6922 ; University Department of Neurology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Vjekoslav Jeleč ; Department of Neurosurgery, Dubrava University Hospital, Zagreb, Croatia
Lucija Zadro Matovina ; University Department of Neurology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia

Sažetak

Moždani udar je drugi uzrok smrtnosti i najvažniji uzrok invaliditeta u odraslih u svijetu i u Hrvatskoj. Nekada se moždani udar smatrao isključivo bolešću starijih; ipak, danas se dobna granica sve više snižava prema mlađoj dobi. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi utjecaj dobi i spola u bolesnika s moždanim udarom u gradskom području u Hrvatskoj tijekom jedne godine. Istraživanje je uključilo sve bolesnike s akutnim moždanim udarom primljene u našu Kliniku tijekom 2004. godine. Medicinski upitnik je bio ispunjen tijekom primanja u bolnicu i uključivao je sljedeće kategorije: čimbenike rizika (pušenje i alkohol), procjenu tjelesnih sposobnosti prije nastupa moždanog udara, podatke o tijeku moždanog udara, laboratorijske nalaze i nalaze kompjutorizirane tomografije, podatke o ishodu i procjenu tjelesne onesposobljenosti kod otpusta. Obavljena je prikladna statistička analiza na numeričkim i kategorijskim podacima, a razina statističke značajnosti označena na p<0,05. U ispitivanje je bilo uključeno 396 bolesnika, 24 od njih pripadalo je skupini mlađih bolesnika. Starija skupina bolesnika imala je veći stupanj invalidnosti kod otpusta, a žene su imale veći stupanj invalidnosti prije nastupa
moždanog udara i kod otpusta, vjerojatno zbog više dobi u trenutku nastupa moždanog udara. Mlađa skupina bolesnika oporavljala se bolje i s manjim ostatnim deficitom, dok su stariji bolesnici trebali češće potražiti pomoć u sekundarnim medicinksim ustanovama, kao što se i očekivalo. Najvažniji laboratorijski nalaz tijekom hospitalizacije kod mlađih bolesnika bile su povišene vrijednosti lipida, dok su kod starijih zabilježene povišene vrijednosti serumske glukoze i C-reaktivnog proteina. U mlađih bolesnika moždani udar je češće započinjao naglom snažnom glavoboljom, a i epileptički napadaj kao
prvi simptom zaabilježen je s većom učestalošću od očekivane. Analiza čimbenika rizika pokazuje da su žene sklonije arterijskoj hipertenziji, kroničnom zatajenju srca i atrijskoj fibrilaciji, a muškarci su češće pušači i imaju sklonost povećanom unosu alkohola. Nadalje, analiza prema dobi je pokazala da su srčane bolesti i pušenje češći kod starijih bolesnika s moždanim udarom. Zaključno, mnogobrojne razlike su utvrđene među skupinama bolesnika podijeljenim po dobi i spolu, potvrđujući potrebu za uspostavom trajnog nacionalnog registra za praćenje bolesnika s moždanim udarom kako bi se mogli
poduzeti ciljani koraci u sekundarnoj njezi i prevenciji bolesnika s moždanim udarom, najbolje osobno prilagođenim, a s posebnim osvrtom na čimbenike rizika za cerebrovaskularne bolesti.

Ključne riječi

Moždani udar; Rizični čimbenici; Hrvatska; Spol; Dob; Ankete i upitnici

Hrčak ID:

161280

URI

https://hrcak.srce.hr/161280

Datum izdavanja:

1.3.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.691 *