Pregledni rad
https://doi.org/10.5559/di.25.2.03
Priručnik za preživljavanje velikih teorija i središnja dogma društvenih znanosti
Shing-Chung Jonathan Yam
; The Chinese University of Hong Kong, Hong Kong
Sažetak
Velike teorije i empirijsko (kvantitativno ili kvalitativno)
istraživanje često se provode odvojeno. U ovom se radu ta
odvojenost prati različitim pridržavanjem mjerilâ filozofske,
znanstvene i književno-povijesne metode među
znanstvenicima. Filozofska metoda oslanja se na dedukciju i
razvija u velike teorije dodavanjem pretpostavki koje
proizlaze iz životnog iskustva, vodeći konceptualnoj
fluidnosti. Nasuprot tomu, znanstvena metoda oslanja se na
eksperimente, koji proizvode lakše odredive ishode, kako to
tvrdi Popperov (1959) falsifikacionizam. Književno-povijesna
metoda dijeli tu predanost determinaciji pružajući dubinsko
razumijevanje prostorno-vremenski specifičnih
događaja/značenja. Uloge velikih teorija i empirijskog
istraživanja preispituju se: velike teorije daju kategorijske
sheme, pretpostavke organiziraju u stajališta, otkrivaju
skrivene pretpostavke i stvaraju argumente, dok empirijsko
istraživanje olakšava kontekstualizirane usporedbe i stvara
teoriju. Potom se izlaže druga strana priče sa središnjom
dogmom društvenih znanosti koja ograničava doseg i
određenost svakoga društvenog razumijevanja jednim
inverznim odnosom. Središnja dogma ograničava
mogućnost društvene spoznaje i uz pomoć
institucionalizirane prakse – poput objavljivanja članaka u
časopisima ili promaknuća kadrova – koči akademski razvoj.
Konačno, u radu se tvrdi da velike teorije moraju, kako bi
„preživjele“, identificirati i ponovno prigrliti vlastito mjerilo,
što bi potom moglo dovesti do samopouzdane komunikacije
s rezultatima dobivenim drugim metodama.
Ključne riječi
filozofija društvenih znanosti; epistemologija; sociologija znanja; doseg; određenost
Hrčak ID:
161845
URI
Datum izdavanja:
5.7.2016.
Posjeta: 2.647 *