Izvorni znanstveni članak
POKAZATELJI DIREKTNOG TESTA NAZIMICA
Ivan Gajić
; Poljoprivredni fakultet Beograd, Srbija
Dragan Fidler
; Institut za kukuruz, Zemun-polje, Srbija
Sažetak
Utvrđivanje priplodne vrijednosti obavlja se za oba spola životinja. Za tu svrhu koriste se podaci kontrole. Najčešće se analiziraju vrijednosti direktnog testa svinja. I pored relativne zastupljenosti ovoga postupka, anallza dobivenih vrijednosti u ovim slučajevima nije kompletna, zbog čega ne pruža maksimalni doprinos. S obzirom da je meleženje sve zastupljenije imperativno se javlja potreba uspoređivanja pokazatelja izmedu nazimica-meleza F1 generacije i nazimica čistorasnog švedskog landrasa. Za potrebe ovih istraživanja korišteni su podaci direktnog testa nazimica dvije grupe - čistorasnog Švedskog Landrasa i meleza (Švedski Landras x Veliki Jorkšir). Test je obavljen simultanoza obje grupe. Svaka grupa sastojala se od po 256 nazimica. Obuhvačene su osobine: tjelesna masa na kraju testa (x1); uzrast dana na kraju testa (x2); prosječan dnevni prirast (x3); prosječna debljina leđne slanine (x4). Obrada podataka bazirana je na izračunavanju srednjih vrijednosti (i) mjera varijacije (o²; s‾x; o⁻; Cv; Xmin; Xmax; d-rastojanje; Me; 0.25Q; 0.75Q; D-rastojanje i C.I.-interval povjerenja). Za utvđivanje kontrole ponašnja izračunate su vrijednosti za asimetriju (As) spljoštenost (Ku); i testiranje korištenjem khi-testa za normalnost i eksponencijalnost. Analiza omogućujeuje da se konstatiraju razlike u pokazateljima između dvije grupe nazimica koje su posljedica utjecaja genotipa. Vrijednosti su veće u uzorku nazimica-meleza, ali je i varijabilnost izraženija. Asimetričnost ispoljavanja osobina jeizraženija kao i spljoštenost za grupu meleza u odnosu na vrijednosti uzorka čistorasnih nazimica Švedskog Landrasa. Khi-test za normalnost i eksponencijalnost empirijskih krivulja u odnosu na teorijske, pokazuje da samo za ukupnu tjelesnu masu na kraju testa (prva grupa-melezi) i projsečnu debljinu leđne slanine (druga grupa čistorasne nazimice) utvrđeno je da su razlike neznačajne, te se prihvaća hipoteza o normalnosti distribucije uzoraka u ovim slučajevima. Utvrđeno je da se osobine različito ponašaju, što sigurno ima utjecaja na objašnjavanje dobivenih rezultata. Takvo različito manifestiranje zahtjeva diferencirani pristup izboru postupaka obrade u zavisnosti od karaktera osobina.
Ključne riječi
Hrčak ID:
162093
URI
Datum izdavanja:
23.1.1991.
Posjeta: 577 *