Izvorni znanstveni članak
Arheološki, antropološki i povijesni pokazatelji života srednjovjekovne populacije sjeverozapadne Hrvatske
Goran Jakovljević
; Gradski muzej Bjelovar, Bjelovar, Hrvaska
Sažetak
Studija kao multidisciplinarna analiza holistički pokušava rekonstruirati uvjete i način života na reprezentativnim srednjovjekovnim arheološkim lokalitetima sjeverozapadne Hrvatske. Povij esni pokazatelji govore da je život prvotno bio organiziran u društveno- političkim okvirima centralne vlasti u liku kralja i teritorij alnom ustroju Ugarskoga Kraljevstva. Proces osamostaljenja od kraljevske vlasti privilegiranih staleža dovodi u 13. stoljeću do toga da ta nova društveno-ekonomsko-politička elita preuzima na sebe javne funkcij e uprave i sudbenosti, odnosno da se stare županij ske organizacij e opće kraljevske uprave raspadaju i prerastaju u autonomne. U novom sustavu gradovi imaju sve veću ulogu, a njihova važnost ogleda se i u razvoju drugog čimbenika relevantnog za kvalitetu života tadašnjeg stanovništva – ekonomij e. To je nužno dovodilo do procesa dovođenja novca na selo, koji postaje glavno sredstvo za plaćanje raznih do tada naturalnih daća novčanim ekvivalentima. Paleopatološka slika tadašnje populacij e kroz evidentiranje hipoplazij e zubne cakline i cribrae orbitaliae načelno govori o njihovoj lošoj prehrani, pojavama određenih bolesti i sl., ali u okolnostima koje se ne mogu povezivati s drugim lokalitetima istog razdoblja. Razvojem društveno-političkih i ekonomskih odnosa od 14. do 16. st. čimbenici koji utječu na kvalitetu života populacij e postaju sve više univerzalni i ne postoji bitna razlika u životu ljudi na prostorima sjeverne Hrvatske od onih na drugim prostorima. Paleopatološka slika obrađivanih lokaliteta ocrtava sve više individualne probleme pojedinaca, a sve manje zajednice, osim u ekstremnim slučajevima globalnih stresnih situacij a kao što je npr. glad na širem području uzrokovana elementarnim nepogodama ili ratnim zbivanjima. Razdoblje 14. i 15. st. donosi razvoj društveno-političkih odnosa, centralizacij u upravne piramide na čij em je vrhu vladar, ekonomske odnose koji su prij e svega podređeni akumuliranju kapitala u kraljevski fi sk, a poljoprivreda kao ekonomski čimbenik također je u službi takvog ustroja. Analizirani arheološki materij al svjedoči o tome da se kulturološki procesi ne mogu povezivati s trenutnim društveno-političkim prilikama već da se oni sublimiraju kao produkt raznih utjecaja bez obzira na njihovo teritorij alno i vremensko ishodište (istok ili zapad Europe, razdoblja prij e ili poslij e seobe naroda i sl.) te su ponajprij e u službi funkcionalnosti i, možda, ekonomskog statusa pojedinca koji ih je upotrebljavao. Iz tog zaključka jedino treba izdvojiti novac kao ekvivalent političkih i ekonomskih čimbenika usko vezanih za državnost odnosno personalizacij u vladara.
Ključne riječi
kvaliteta života; hospiti; lucrum camerae; porezni sustav; ekonomija, dentalna hipoplazija; cribra orbitalia
Hrčak ID:
163200
URI
Datum izdavanja:
18.3.2016.
Posjeta: 1.320 *