Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

Pregled javnih obrazovnih sustava i njihovih struktura u pojedinim europskim zemljama sa stajališta tjelesnog odgoja

Éva Leibinger
Pál Hamar
Henrietta Dancs Szegner


Puni tekst: engleski pdf 173 Kb

str. 85-96

preuzimanja: 1.628

citiraj


Sažetak

Javni obrazovni sustavi i njihove strukture u pojedinim europskim zemljama još uvijek se razlikuju i pokazuju kako postoje različite obrazovne politike.
Cilj je ovoga rada otkriti sličnosti i razlike u europskim obrazovnim sustavima tako što će se opisati post-komunistički obrazovni sustavi, sustavi zemalja članica Europske unije i sustavi zemalja koje nisu u EU. Drugi nam je cilj promotriti ulogu i mjesto tjelesnog odgoja i sporta u tim sustavima. Pritom se u članku osobita pozornost posvećuje madžarskom obrazovnom sustavu tjelesnog odgoja i sporta.
Predstavljeni su i analizirani sljedeći obrazovni sustavi: madžarski, danski, britanski, finski, nizozemski, talijanski, litvanski, norveški i poljski. Sa stajališta struktura obrazovnih sustava može se reći da madžarski i litvanski te norveški i poljski sustavi pokazuju nekoliko sličnosti. Također postoji i snažno izražen paralelizam danskog finskog obrazovanja. Engleski i nizozemski sustav uključuju djecu u institucijsko obrazovanje već u dobi od pet godina, ali se nakon te točke znatno razlikuju, čak su i suprotstavljeni. Talijanski sustav gotovo da nema dodirnih točaka s ostalim obrazovnim sustavima.
Odgojne aktivnosti, poput tjelesnog odgoja, sporta i zdravstvenog odgoja sastavnice su svakoga od analiziranih obrazovnih sustava. Higijenske navike – stvorene u obiteljima, te dječja igra pretvaraju se u usustavljene individualne ili društvene aktivnosti u školi. Sportske igre i fizičko kretanje kameni su temeljci toga procesa. Svi analizirani obrazovni sustavi nude široko, svestrano obrazovanje koje uključuje i tjelesni odgoj, sport i zdravstveni odgoj.
U Madžarskoj, uz opći tjelesni odgoj, postoje i zdravstveni odgoj, programi vježbanja niskog intenziteta, prilagođeni program tjelesnog odgoja i prilagođene plivačke aktivnosti. U sustavima ostalih europskih zemalja ta se područja obično pojavljuju u sklopu tjelesne i zdravstvene kulture. U članku se podrobno objašnjava svaka programska sastavnica madžarskog pristupa planu i programu tjelesnog odgoja prema kojemu svako dijete može pronaći aktivnost primjerenu njegovu zdravstvenom statusu. Stoga se može reći da je madžarski javni obrazovni sustav strukturiran tako da maksimalno zadovolji učeničke i studentske potrebe, čime najdjelotvornije prenosi poruke o blagotvornim učincima tjelesne aktivnosti, vježbanja i sporta.
Nažalost, u primjeni plana i programa javljaju se poteškoće zato što nije svaka škola ni kadrovski ni materijalno opremljena za provedbu takvog tjelesnog odgoja. No, financijski, materijalni i kadrovski problemi nisu specifičnost samo madžarskih škola – slična je situacija i u drugim analiziranim europskim zemljama.
Pred strukom su veliki budući izazovi kako podići razinu motoričke, tjelesne aktivnosti u populacijama promatranih zemalja, a osobito među najmlađima. U Europi su se počele događati promjene u obrazovnim sustavima koji tjelesni odgoj i sport počinju promatrati kao sredstvo prenošenja poželjnih životnih vrijednosti (Hardman 2003, str. 32).

Ključne riječi

struktura školstva; tjelesna i zdravstvena kultura; tjelesna i zdravstvena kultura u Madžarskoj

Hrčak ID:

15891

URI

https://hrcak.srce.hr/15891

Datum izdavanja:

10.7.2007.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.802 *