Pregledni rad

Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. Zagreb

Zdravko Kozić ; Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. Zagreb
Boris Varga ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mirko Jukić ; Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. Zagreb
Branko Palaveršić ; Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. Zagreb

Sažetak

Intenzivan rad na stvaranju linijskih hibrida u Bc Institutu započet je 1947. godine, a rezultat tog početnog rada je prva hrvatska komercijalna inbred linija Bc 3 i 1962. godine prvi registrirani hibrid u Hrvatskoj Bc 590. Zamjena domaćih sorata s linijskim hibridima značajno je povećala prinose kukuruza. Za povećanje prinosa osim genotipa važnu ulogu ima i agrotehnika, prije svega gnojidba, zaštita i gustoća sklopa.
Cilj ovog rada bio je ispitati gospodarska svojstva novih Bc hibrida kukuruza Bc 462B, Bc 418B, Pajdaš i Bc 572. U pokusima na prinos zrna na 4 lokacije novi Bc hibridi imali su veće prinose od prosjeka pokusa, a posebno treba istaknuti hibrid Bc 418B koji je imao veći prinos od standarda Bc 4982. Osim toga ovaj hibrid odlikuje otpornost prema truleži stabljike i dugo zelen list, te je pogodan za intenzivnu proizvodnju zrna i silaže. Hibrid Bc 572 ostvario je najviši prinos pri sklopu od 65 000 biljaka/ha te se preporuča za uzgoj u nižim gustoćama sklopa. Pajdaš i naročito Bc 462B najveći prinos su imali pri najvećem sklopu od 80000 biljaka/ha koji je bio i statistički opravdan, te su uz visoku kvalitetu zrna pogodni za uzgoj u velikim gustoćama sklopa.

Ključne riječi

kukuruz; prinos; gustoća sklopa; caklavost; otpornost

Hrčak ID:

164128

URI

https://hrcak.srce.hr/164128

Datum izdavanja:

4.6.2007.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.096 *