Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Rimsko pravo u praksi sudova EU-a: “transmoderni” opstanak?

József Benke orcid id orcid.org/0000-0003-4085-8821 ; Pravni fakultet Sveučilišta u Pečuhu, Pečuh, Mađarska


Puni tekst: njemački pdf 658 Kb

str. 469-496

preuzimanja: 1.257

citiraj


Sažetak

Pitanje opstanka rimskoga prava u suvremenoj Europi zahtijeva dublje istraživanje literature rimskoga prava, kao i prava EU-a. Pri tome, radi boljeg razumijevanja problema, smatra se i u pravnoj znanosti poželjnom uporaba pojma ‘transmodernizam’, koji je dosad već postao općepoznat u raznim poljima znanosti i umjetnosti. Prilikom provođenja konkretnog istraživa-nja pojavila su se različita preliminarna pitanja: Znači li kontinuitet rimskog prava ujedno i njegovu širu recepciju i stvarni opstanak? Je li rimsko pravo pravi izvor prava i čini li dio acquisa? Kako se ovdje može tumačiti načelo supsidijarnosti? Kako shvatiti suvremeni opsta-nak rimskoga prava u EU-u: kao postmoderni ili transmoderni fenomen? Nakon kratkog preg-leda ovih pitanja analizom ključnih karakteristika postmodernosti, postmodernizma i transmo-dernosti dolazi se do zaključka da je ovdje riječ o transmodernom opstanku. Transmodernost ispitanih pitanja temelji se na sljedećem: Svako pravilo, izreka, načelo, institut i izvor rimskoga prava koji se sporadično javljaju u sudskoj praksi Suda EU-a, kao i pravila koja Sud EU-a kva-lificira kao opća načela, a koja izviru iz rimskih pravnih izvora, čine stvarni dio acquisa. U vezi s tim može se istaknuti i značenje slučaja Klomp, koji strankama daje poticaj da obnove svoje znanje rimskog i pandektnog prava jer poznavanje rimskih pravnih pravila može biti odlučuju-će za uspjeh u predmetu. Ispitivanje preliminarnih pitanja također je pokazalo opravdanom početnu tezu da je nezavisni odvjetnik jedini čimbenik pravosuđa EU-a koji je spreman samos-talno uporabiti znanja rimskog i kanonskog prava, srednjovjekovnih prava i latinskog jezika. Iako njegova mišljenja nisu dio acquisa, ona mogu posredno i implicitno utjecati na pravosuđe EU-a i na acquis. U radu je tako detaljno analizirano 13 slučajeva ‘acquis du droit romain’ koji se pojav-ljuju u mišljenjima nezavisnih odvjetnika, dok je samo dotaknut isti broj slučajeva u kojima se javljaju rimska pravna načela, pravila, izvori i sl.

Ključne riječi

rimsko pravo; pravo EU-a; Sud EU-a; mišljenje nezavisnog odvjetnika; opstanak rimskog prava u EU

Hrčak ID:

164768

URI

https://hrcak.srce.hr/164768

Datum izdavanja:

29.7.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački

Posjeta: 2.543 *