Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Povodom izvesnih romanskih ostataka u slovenskoj toponimiji kontinentalne Ilirije

Yves Edouard Boeglin


Puni tekst: francuski pdf 7.203 Kb

str. 29-44

preuzimanja: 252

citiraj


Sažetak

Ispitujući neke karakteristične i naročito upadljive slučajeve u kojima u izvesnom savremenom slovenskom toponimu postoji jedan ili više elemenata romanskog toponima koji mu je prethodio, autor još jednom podvlači koliko je, u ovoj vrsti istraživanja, opasno osloniti se isključivo na zakone fonetske evolucije bilo jednog jezika ili jedne reči. Svi romanski toponimi kontinentalne Ilirije nisu se razvijali zavisno od fonetskih promena, već su se ponekad u samom početku fonetske evolucije prilagodili odgovarajućoj reči slovenskog govora.
Međutim, ako se evolucija odvijala na ovaj način u slučaju imena na koja nailazimo u antičkim i vizantijskim tekstovima, verovatno je da se ova odvijala na isti način i za ostala imena čiji nam je preslovenski prototip nepoznat. Tako na primer razvitak reči Ulpiana, koja postaje na početku normalne fonetske evolucije Lupiana i Lopiana a docnije se prilagođuje imenu 'lipe' i konačno postaje Lipljan, baca sumnju na sve ostale toponime tipa 'lipa'. To što je Zernis postao Černa, dopušta mogućnost verovanju da od stotinu toponima 'crn', 'črn', 'čern', itd. samo mali broj, možda, podseća na crnu boju nekog mesta, reke, planine.
Ove činjenice, međutim, nemaju za cilj da opovrgnu teorije fonetičara -postavljene ponekad posle tolikih napora. One dopuštaju između ostalog sledeće mogućnosti:

1. da je današnje slovensko ime često blize predromanskom prototipu (keltskom, ilirskom) nego samoj romanskoj formi.

2. odakle izilazi da je svakako dolaskom Slovena na Balkan još uvek postojao neromanizovani etnički elemenat koji je govorio keltskim i ilirskim jezicima. Ovo objašnjava relativno velik broj keltskih reči u srpskohrvatskom jeziku.

3. na osnovu gore navedenog, romanizaciji kontinentalne Ilirije treba pridavati manje značaja nego što je to uobičajeno i smatrati je površnim fenomenom lokalizovanim oko gradova i vojnih logora, mesta koja su Sloveni upravo izbegavaIi.
A to su upravo ovi neromanizovani i verovatno veoma mnogobrojni elementi koje su Sloveni prihvatali malo po malo.

Ključne riječi

Hrčak ID:

165309

URI

https://hrcak.srce.hr/165309

Datum izdavanja:

23.8.1963.

Podaci na drugim jezicima: francuski

Posjeta: 715 *