Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5513/JCEA01/17.3.1787
Bioakumulacija teških metala u jestivim saprofitskim gljivama
Ivan ŠIRIĆ
orcid.org/0000-0003-0560-181X
; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Animal Scienec and Technology,Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Ivica KOS
; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Animal Scienec and Technology,Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Ante KASAP
; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Animal Scienec and Technology,Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Fran Zvonimir PETKOVIĆ
Valentino DRŽAIĆ
; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Animal Scienec and Technology,Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi koncentracije teških metala Fe, Zn, Cu, Ni, Pb i Cd u određenim jestivim saprofitskim gljivama i supstratu na kojem rastu na tri lokaliteta uzorkovanja te prikladnost gljiva kao bioakumulatora navedenih elemenata. U istraživanju su korištene tri samonikle jestive gljive Agaricus macrocarpus (L) Fries, Clitocybe inversa (Scop. ex Fr.) Pat. i Macrolepiota procera (Scop. ex Fr.) Sing.,). Potpuno razvijena i zrela plodišta prikupljena su slučajnim odabirom na lokacijama Trakošćan, Jaska i Petrova gora. U isto vrijeme prikupljeni su uzorci supstrata tla gornjeg horizonta (0-10 cm). Analitički postupak za određivanje koncentracije teških metala u gljivama i supstratu tla proveden je metodom XRF – rendgenska fluorescentna spektrometrija. Dobiveni podaci su obrađeni statističkim programom SAS V9.2. Prosječne koncentracije ispitivanih metala značajno su se razlikovale (P < 0,05) između istraživanih vrsta gljiva i lokaliteta uzorkovanja. Najveća prosječna koncentracija (mg*kg-1) Zn (98,25), Cu (88,07), Ni (3,80), Pb (5,06) i Cd (4,12) utvrđena je u vrsti Agaricus macrocarpus, dok je najveća prosječna koncentracija Fe utvrđena u vrsti Macrolepiota procera (126,19 mg*kg-1). Provedenim istraživanjem ustanovljene su značajne razlike u prosječnoj distribuciji teških metala između anatomskih dijelova plodnog tijela gljiva. Sve istraživane vrste gljiva isključene su kao mogući bioakumulatori za metale Fe, Ni i Pb (BCF<1). S druge strane, bioakumulacijska svojstva utvrđena su u svim istraživanim vrstama gljiva za metal Cd (BCF>1). S obzirom na ustanovljene koncentracije teških metala u gljivama i supstratu tla, može se zaključiti da okoliš istraživanog područja nije onečišćen analiziranim teškim metalima te konzumacija ispitivanih vrsta gljiva ne predstavlja negativan učinak za zdravlje ljudi.
Ključne riječi
bioakumulacija; ekologija; jestive gljive; teški metali
Hrčak ID:
167908
URI
Datum izdavanja:
5.9.2016.
Posjeta: 994 *