Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.5613/rzs.46.2.1

Dosezanje izvan male znanstvene zajednice: modeli društvenog utjecaja na suradnju preko nacionalnih i disciplinarnih granica kod znanstvenika iz triju polja društvenih znanosti

Srebrenka Letina ; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Hrvatska
Garry Robins ; Melbourne School of Psychological Sciences, University of Melbourne, Australia
Darja Maslić Seršić ; Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska


Puni tekst: engleski pdf 1.168 Kb

str. 103-139

preuzimanja: 895

citiraj


Sažetak

Suradnja sa znanstvenicima iz drugih područja znanosti ili drugih zemalja važna je općenito za napredak znanosti, osobito za znanstvenike koji djeluju u malim i perifernim znanstvenim zajednicama. Cilj je ovog istraživanja bio ispitati postoje li mrežni (strukturni) efekti na vjerojatnost da će pojedini znanstvenik ostvariti koautorstvo/suradnju izvan svoje nacionalne i disciplinarne zajednice. Na temelju podataka o koautorstvu na publikacijama indeksiranim u dvjema međunarodnim bazama (Web of Science i Scopus) i jednoj nacionalnoj bazi (Nacionalna i sveučilišna knjižnica) konstruirana je mreža koautorstva za tri područja društvenih znanosti u Hrvatskoj. Testirana su tri strukturna prediktora (aktivnost, zaraza i popularnost /Ego-2Star/), a korištenje autologističkih modela atributa aktera omogućilo je istovremeno kontroliranje šest atributa aktera. Rezultati su potvrdili hipotezu o postojanju pozitivnog učinka zaraze (vjerojatnost suradnje sa znanstvenicima izvan nacionalne i disciplinarne mreže veća je ako neposredni alter u mreži također ima vanjske suradnje) i negativnog učinka aktivnosti (oni koji surađuju s jednim ili više znanstvenika izvan svoje mreže, manje surađuju unutar svoje mreže) u mreži obrazovnih znanosti. Međutim, u mreži sociologa utvrđen je samo efekt negativne aktivnosti, dok u mreži psihologa nijedan strukturni efekt nije bio značajan prediktor suradnje izvan uže zajednice. Pronađen je značajan efekt broja radova napisanih u koautorstvu, ali ne i broja jednoautorskih radova, te dobi u svim trima poljima. Spol, lokacija i maksimalna snaga veze imali su različitu ulogu u trima istraživanim poljima. U radu su naglašeni metodološki aspekti analize mreža koautorstva i predlažu smjernice za buduća istraživanja.

Ključne riječi

autologistički modeli atributa aktera (ALAAM); mreža koautorstva; znanstvena suradnja; nacionalna i disciplinarna zajednica; periferna znanstvena zajednica; društvene znanosti

Hrčak ID:

170374

URI

https://hrcak.srce.hr/170374

Datum izdavanja:

31.8.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.690 *