Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.20471/acc.2016.55.03.01

Utječu li hormon rasta i inzulinu sličan čimbenik rasta 1 na prognozu u bolesnika s akutnim infarktom miokarda klase killip I-II?

Larisa Dizdarević-Hudić orcid id orcid.org/0000-0001-9221-7052 ; Department of Cardiology, Clinical Department of Internal Medicine,Tuzla University Clinical Center, Tuzla, Bosnia and Herzegovina
Zumreta Kusljugić ; Department of Cardiology, Clinical Department of Internal Medicine,Tuzla University Clinical Center, Tuzla, Bosnia and Herzegovina
Fahir Baraković ; Department of Cardiology, Clinical Department of Internal Medicine,Tuzla University Clinical Center, Tuzla, Bosnia and Herzegovina
Mithad Hajder ; Department of Endocrinology, Clinical Department of Internal Medicine,Tuzla University Clinical Center, Tuzla, Bosnia and Herzegovina
Igor Hudić ; School of Medicine, University of Tuzla, Tuzla, Bosnia and Herzegovina


Puni tekst: engleski pdf 109 Kb

str. 345-353

preuzimanja: 861

citiraj


Sažetak

Istraživali smo uloge inzulinu sličnog čimbenika rasta (IGF-1), njegovog vezujućeg proteina (IGF1BP-3), hormona rasta (growth hormone, GH), inzulina, biljega inzulinske rezistencije i upale u akutnom infarktu miokarda (AIM). Cilj je bio utvrditi utjecaj osovine IGF-1/GH na kratkoročnu prognozu AIM. U istraživanje provedeno tijekom 2010. godine bilo je uključeno 75 bolesnika s dijagnozom AIM (ispitna skupina) i 30 ispitanika kao kontrolna skupina. Uzorci krvi su uzimani unutar 24 h od prijma i potom analizirani na navedene hormone. Tijekom šestomjesečnog razdoblja pratili smo hoće li doći do pojave novih srčanih događaja; ultrazvučno se određivala ejekcijska frakcija (EF). Medijan GH bio je veći u skupini s AIM nego u kontrolnoj skupini (0,96 prema 0,26; p<0,001); medijan IGF-1 bio je znatno manji u ispitnoj skupini (123 prema 132; p<0,05), baš kao i omjer IGF-1/GH (p<0,001) i IGF-1BP-3. Inzulin je bio viši u ispitnoj skupini, ali razlika nije bila statistički značajna. Utvrđena je statistički značajna razlika u drugim glikemijskim parametrima (glukoza, HbA1c, HOMA IR) i nespecifičnim biljezima upale. Utvrdili smo pozitivnu linearnu korelaciju između GH i C-reaktivnog proteina. Svi bolesnici
s novim koronarnim događajima imali su IGF-1 ispod medijana, te nižu EF. U zaključku, IGF-1 bi mogao utjecati na prognozu bolesnika s AIM. Rezistencija na GH je rezultat upalnog/imunog odgovora i mogla bi biti koristan prognostički biljeg.

Ključne riječi

Srčani infarkt; Akutna bolest; Inzulinu sličan faktor rasta I; Inzulinu sličan faktor rasta, vezani protein 3; Hormon rasta; Inzulin

Hrčak ID:

172383

URI

https://hrcak.srce.hr/172383

Datum izdavanja:

9.11.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.305 *