Izvorni znanstveni članak

SALJSKI TOPONOMASTIČKI LEKSIK U KORNATSKOJ TOPONIMIJI

Vladimir Skračić ; Filozofski fakultet, Zadar

Sažetak

Toponimija nenapučenih ili specifično napučenih otoka kao što su Kornati pod snažnim je utjecajem imenodavaca iz susjednih naselja. Budući da su Kornati bili jedna od najpoznatnijih ribolovnih zona na Jadranu, a Saljani tijekom više od četiri stoljeća najprisutniji ribari u toj zoni, autor pokušava ustanoviti, uspoređujući saljski i kornatski toponomastički leksik, stupanj sličnosti i različitosti koji u ovoj jezičnoj sferi vlada.
Analiza referenata iz domene ribarstva (nesonimi, podmorje, litoral) pokazala je da veliki broj u Kornatima potvrđenih toponimskih likova nije poznat u saljskoj toponimiji: Aba, Bisaga, Blitvica, Garma, Gustac, Kalahatin, Konj, Kumandanje, Lonča, Prišnjak, Ravne, Sika i Studenjak, Tražet i drugi. Ali isto tako da ni mnogi saljski nisu potvrđeni u kornatskoj: Prihodišće, Šijanje, Trata, Zaglav. Mnogo je zatim primjera u kojima različite forme identificiraju iste sadržaje: tražet i vrata za tjesnac, krune i stene za strmo odsječenu obalu, kadija i staza za podmorske strmce; spansa i steralo za sušilišta mreža, itd.
Nakon provedene analize nameće se zaključak da će trebati, unatoč nesumnjivom utjecaju Saljana na konstituiranje kornatske toponimije, potražiti i druge moguće imenodavce koji su sudjelovali u ovom procesu. Na vremenskoj osi one koji su ribarili u Kornatima prije XVI. st., a na prostornoj one koji su dolazili iz susjednih naselja, prije ostalih iz Murtera. Čini se u svakom slučaju da onomastički utjecaj Saljana na kornatsku toponimiju nije bio na razini društvenog i gospodarskog.

Ključne riječi

Hrčak ID:

173437

URI

https://hrcak.srce.hr/173437

Datum izdavanja:

4.12.1995.

Podaci na drugim jezicima: francuski

Posjeta: 809 *