Izvorni znanstveni članak

ANALIZA SUBJEKTIVNIH SIMPTOMA VOKALNOG ZAMORA NASTAVNICA

Gordana Kovačić ; Institute of Phonetic Sciences, University of Amsterdam The Netherlands

Sažetak

Iako je još Flatau početkom prošlog stoljeća pisao o slabosti snage glasa koju je nazvao fonastenijom, intenzivnija istraživanja te pojave započela su tek u novije vrijeme. Fonastenija ili vokalni zamor pojavljuje se uslijed intenzivne fonatorne aktivnosti - glasne i/ili dulje vokalizacije, zatim vokalizacije neuobičajenom visinom glasa ili pak u uvjetima već narušenog zdravlja laringalnog tkiva. Zato ne čudi da su tom poremećaju izloženije osobe koje intenzivno koriste glas u svojoj profesiji, a tipičan su primjer nastavnici, koji čine najbrojniju kategoriju vokalnih profesionalaca s poremećajima glasa. Nadalje, nastanku vokalnog zamora pogoduju pušenje, izloženost onečišćenom zraku, psihološki stres, habitualna zloupotreba glasa i dr. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi i analizirati vokalni zamor, i to na manifestnoj i latentnoj razini. Podaci su prikupljeni na uzorku nastavnica (N=51) čija je prosječna dob bila 40,8 godina, a prosječna duljina radnog staža u nastavi 15,7 godina. Mjerni instrument u istraživanju bio je upitnik koji se sastojao od dva dijela - osnovnog i onog o vokalnom zamoru. Rezultati istraživanja pokazali su da 63% nastavnica smatra da ima vokalni zamor. Kod svake druge pojavljuje se nakon radnog vremena što pokazuje da je nastava veliko fonatorno opterećenje. Medu najčešćim simptomima jesu promuklost, a zatim neki fizički simptomi - suhoća u grlu, nakašljavanje, dublji glas i neugodan osjećaj u grlu i vratu. Zbog navedenih problema, 39% nastavnica izbjegava govoriti, a 29% gubi volju za govorom. Faktorskom analizom ekstrahirana su četiri interpretabilna faktora: faktor vokalnog zamora nakon nastave (prvi faktor), faktor emocionalno-socijalnog aspekta vokalnog zamora (drugi faktor), faktor povezanosti visine glasa i suhoće grla (treći faktor) i faktor prepoznavanja fonatorno opasnih situacija (četvrti faktor) pri čemu povezanost postoji između prvog i drugog faktora te između drugog i četvrtog faktora. Ti i još neki podaci o kojima se raspravlja u radu pokazali su da vokalni zamor moze imati negativne posljedice u psihosocijalnom prostoru nastavnica, tj. da može utjecati na kvalitetu svakodnevnog života i društvene interakcije. U tom smislu, ovaj poremećaj potrebno je detaljno evoluirati ne samo na razini larinksa i fonacije, nego također na razini fizičkih simptoma te kvalitete života.

Ključne riječi

vokalni zamor; fonastenija; nastavnice; profesionalni glas

Hrčak ID:

174111

URI

https://hrcak.srce.hr/174111

Datum izdavanja:

1.9.2002.

Posjeta: 1.585 *