Prethodno priopćenje

PERCEPCIJA GRANICE FONETSKE RIJEČI NA OSNOVI NEKIH PROZODIJSKIH DIMENZIJA

Elenmari Pletikos ; Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Jordan Bićanić ; Filozofski fakultet, Zagreb Hrvatska
Marko Liker ; Filozofski fakultet,Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Cilj je ovog rada istražiti može li se granica fonetske riječi, kada se isključi semantički, sintaktički i morfološki sloj informacija, percipirati samo na osnovi prozodijskih informacija, odnosno, želi se ustanoviti je li fonetska riječ definirana prozodijski ili na jezičnim razinama. U ovom se radu analiziraju utjecaji četiriju zvučnih dimenzija na percepciju granice fonetske riječi: mjesto naglaska, trajanje segmenata prije granice, trajanje segmenata poslije granice i trajanje stanki. Da bismo ispitali samo prozodijske dimenzije bez utjecaja jezičnih slojeva, pripremili smo poseban tekst sastavljen od bezznačenjskih riječi. Tekst na hrvatskom jeziku (Sjeverni ledeni vjetar...) preoblikovali smo u bezznačenjske riječi pri čemu su samoglasnici izvornika zadržani, a suglasnike smo mijenjali poštujući dva načela: sonornost i učestalost u hrvatskom jeziku. Tako priređen tekst ostvaren je na tri različita načina: A. s prozodijskim sustavom hrvatskog jezika, B. s naglaskom uvijek na zadnjem slogu fonetske riječi i C. s naglaskom uvijek na prvom slogu. Ispitanici (N-27), studenti fonetike, pokušali su odrediti granicu fonetske riječi u sva tri teksta. Rezultati su potvrdili pretpostavku da granicu fonetske riječi nije moguće točno odrediti samo na osnovi prozodije, ali smo dobili iznenađujuće visok prosjek točne percepcije granica, u sva tri ispitivanja prosječno x=69,46%, s-21,00. Isto tako smo utvrdili da stalno mjesto naglaska uz granicu fonetske riječi olakšava točno određenje te granice što potvrđuju rezultati testova B i C. Naime, dok je u testu A (s prozodijom izvornog hr\>atskog teksta tj. s varirajućim mjestom naglaska) prosjek točno percipiranih granica x=64,l5%, s=26,90, u testovima B i C sa stalnim mjestom naglaska uz granicu prosjek prepoznavanja je značajno veći. U testu B (u kojem je naglašen uvijek posljednji slog) prosjek točne percepcije granica je x-71,70%, s=21,34, a u testu C (u kojem je uvijek naglašen prvi slog) x=72,54%, s-25,77 te su rezultati testova B i C statistički značajno različiti od rezultata testa A (p(A:B)=0,0115, p(A:C)=0,0017), dok razlike između rezultata tekstova B i C nisu statistički značajne. Neočekivan je rezultat da su u tekstu A ispitanici bolje percipirali granice fonetskih riječi koje su bile okružene nenaglašenim slogovima, prosječno x=65,86%, s=29,88, (a takvih je granica u tekstu bilo 46%), nego granice nakon kojih je naglašen pravi slog fonetske riječi, prosječno x=62,84%, s=24,83 (a takvih granica bilo 54%), premda ova razlika samo pokazuje tendenciju i nije statistički značajna. U ovom smo slučaju mig za granicu potražili u razlici trajanja sloga prije i sloga poslije granice fonetske riječi. Budući da je razlika trajanja bila veća kod granica s nenaglašenim okolnim slogovima (prosječno 31 ms), nego kod granica s naglašenim prvim slogom nakon granice (prosječno 12 ms) zaključili smo da je u nedostatku stalnog mjesta naglaska kao sigurnijeg miga za percepciju granice fonetske riječi, njezino percipiranje olakšano razlikom u trajanju okolnih slogova. Rezultati ovog rada mogu poslužiti kao osnova za istraživanje percepcije granice fonetske riječi u nepoznatom stranom jeziku te kao mali doprinos rješavanju problema strojnog prepoznavanja govora.

Ključne riječi

percepcija govora; granica fonetske riječi; mjesto naglaska; prozodija; hrvatski jezik

Hrčak ID:

174158

URI

https://hrcak.srce.hr/174158

Datum izdavanja:

1.9.2001.

Posjeta: 1.079 *